Inflacija je u rujnu u Hrvatskoj na godišnjoj razini prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji uključuje i potrošnju stranih gostiju, usporila na 7,3 posto, s 8,4 posto u kolovozu. Pokazali su to u petak objavljeni podaci europskog statističkog ureda Eurostata.
Prema prvoj procjeni europskog statističkog ureda, inflacija u eurozoni je u rujnu skliznula na 4,3 posto, s 5,2 posto u kolovozu. Ti podaci mogli umiriti čelnike Europske središnje banke (ECB) i blagotvorno utjecati na monetarnu politiku koja europsku ekonomiju gura prema recesiji.
Domaćim državnim statističarima je za mjerenje inflacije draže mjerenje indeksom potrošačkih cijena (IPC), prema kojemu su potrošačke cijene u Hrvatskoj u rujnu bile 6,6 posto više nego u istom mjesecu lani. Promatramo li tom metodologijom, riječ je o najnižoj stopi inflacije od veljače prošle godine, kada je iznosila 6,3 posto, pokazuju preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Čitaj više
Eurostat predviđa osjetan pad inflacije u rujnu, na 4,3 posto
Eurostat prognozira da će godišnja inflacija u eurozoni iznositi 4,3 posto u rujnu, što je pad od 5,2 posto u kolovozu.
29.09.2023
Njemačka inflacija u rujnu osjetno pala, u Španjolskoj i Irskoj druga priča
Njemački podaci možda će učvrstiti razmišljanja da je kamatna stopa ECB-a na odgovarajućoj razini.
28.09.2023
Dobre vijesti za ECB, inflacija u Njemačkoj usporava
Inflacija u saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija pala na 4,2 posto.
28.09.2023
Inflacija kućanstvima u svijetu pojela bilijune, hrvatski novčanici imuni
U Hrvatskoj je financijska imovina kućanstava nastavila rasti za mršavih dva posto.
26.09.2023
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u rujnu su u odnosu na isti lanjski mjesec u prosjeku za 6,6 posto više, dok su na mjesečnoj razini porasle za 0,4 posto. To je zamjetno usporavanje rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini, s obzirom na to da je u kolovozu inflacija iznosila 7,8 posto.
Podsjećamo, rast inflacije u kolovozu nakon osam mjeseci pada rezultirao je pritiskom Vlade na predstavnike trgovačkih lanaca i donošenjem novog, petog paketa Vladinih antiinflacijskih mjera. U ranijim mjerama je osim ograničavanja cijena pojedinih namirnica Vlada ograničila i cijene struje, a kontroliraju se i cijene dizela, benzina i drugih naftnih prerađevina.
Teško je još procijeniti realne učinke posljednje Vladine intervencije u tržište, no promatrano prema glavnim komponentama indeksa, cijene hrane, pića i duhana u rujnu su na godišnjoj razini u prosjeku porasle za 9,6 posto, usluge za 6,9, industrijskih neprehrambenih proizvoda za 4,6 i energije za 3,9 posto.
Na mjesečnoj su razini pak cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda, bez energije, u prosjeku porasle za 2,4, a energije za 1,5 posto. S druge strane, cijene usluga pale su u prosjeku za jedan, a hrane, pića i duhana za 0,6 posto.