.webp){kind=icon}
Realni promet od trgovine na malo u lipnju je bio 0,6 posto niži nego u svibnju, pokazuju podaci koje je u petak objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Riječ je o prvom mjesečnom padu prometa u maloprodaji još od ožujka.
Detaljniji podaci pokazuju da je u lipnju, u odnosu na svibanj, najviše smanjena prodaja stvari koje nisu nužne za svakodnevnu potrošnju poput audio i video opreme, aparata za kućanstvo, namještaja, knjiga, igračaka, luksuznih predmeta i sličnog. Promet u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama porastao je.
Ovaj trend, između ostalog, ukazuje na to da je potrošnja na predmete koji se kupuju kad građani imaju više raspoloživog dohotka smanjena, što indicira da domaći potrošači i dalje teže spajaju kraj s krajem te da troše samo na ono nužno.
Maloprodajni podaci za šesti mjesec su i prvi indikator turističke potrošnje. Mada ta potrošnja zbog uvoza ima ograničeni utjecaj na domaće proizvođače i na ekonomiju kroz taj kanal, opet su naznaka kakva je njihova potrošačka snaga i kakav je njihov mogući utjecaj na uslužni sektor. Rast potrošnje na živežne namirnice zbog toga ohrabruje.
Na godišnjoj razini promet od trgovine je u lipnju realno porastao 2,2 posto, pokazuju dodatni podaci DZS-a. Nakon skoka od 4,2 posto u travnju i rasta od tri posto u svibnju, lipanjski porast je najniži u posljednja tri mjeseca. Sveukupno je u prvih šest mjeseci maloprodaja ojačala za 1,7 posto.
Analitičari Raiffeisen banke (RBA) komentiraju da su "na nastavak solidne potražnje upućivali (…) i podaci Porezne uprave o fiskalizaciji, gdje je zabilježen nastavak rasta broja i vrijednosti izdanih računa. Osim razmjerno visokim rastom cijena, snažne dvoznamenkaste godišnje stope rasta vrijednosti fiskalnih računa podržane su zasigurno i turističkom potrošnjom."
U istom smjeru djelovalo je poboljšanje potrošačkog optimizma koji se prema podacima središnje banke poboljšao na mjesečnoj, a osobito na godišnjoj razini, dodaju. "Ipak, smanjenje realne potrošnje u odnosu na svibanj poziva na oprez i sugerira na postojanje ograničavajućih čimbenika unatoč snažnijoj turističkoj aktivnosti", upozoravaju u RBA-i.
Doprinos gospodarskom rastu
Rast realne potrošnje u posljednja tri mjeseca znači da se može "očekivati i razmjerno snažan doprinos osobne potrošnje gospodarskom rastu" drugog tromjesečja, napominju analitičari RBA-e. Dodaju i da je "nastavak povoljnih trendova u trgovini na malo rezultat (…) i kretanja potrošačkog optimizma čiji pokazatelji u lipnju nastavljaju bilježiti poboljšanje. Navedeno odražava popuštanje inflatornih pritisaka, optimizam u pogledu ovogodišnjih turističkih rezultata i rast nominalnih, ali i realnih plaća, što djelomično ublažava prošlogodišnji pad kupovne moći kućanstava i osnažuje dohodovna očekivanja".
Posljedica je to i otpornog tržišta rada, odnosno nedostatka radne snage na tržištu, tumače. "Kao ograničavajući čimbenik potrošnje zasigurno se može izdvojiti postojanost inflatornih pritisaka te kontinuirana ekonomska neizvjesnost uslijed čega dolazi i do odgode potrošnje na pojedina (trajna) dobra. Navedeno će se i u nastavku godine odražavati na trendove u maloprodaji", komentiraju analitičari.
DZS je u petak objavio i indeks prometa u cjelokupnom uslužnom sektoru, ali za svibanj. Prema kalendarski i sezonski prilagođenim podacima, promet u uslugama je u svibnju bio nominalno 1,6 posto viši nego u travnju. Najviše je to bilo, očekivano budući da se radi o zahuktavanju turističke sezone, zbog skoka prometa u ugostiteljskom sektoru, gdje je on porastao 12,6 posto. Promet u uslužnom sektoru u prvih pet mjeseci bio je 31 posto viši nego u istom razdoblju lani.
