Sektorska analiza HGK - U 2022. većini rasli prihodi, ali ne EBITDA

Sektorska analiza bilanci poduzetnika koju je provela Hrvatska gospodarska komora (HGK) pokazala je kako je prošla godina obilježena rastom u svim gotovo svim sektorima, a prednjačili su energetika i hotelijerstvo.

Međutim, kako se ističe u prvom izdanju Sektorskih pregleda HGK, EBITDA marža je u većini sektora bila niža nego prethodne godine, a najveći pad opet je vidljiv u sektoru energetike, zatim telekomunikacijama, kemijskoj te metalnoj industriji.

Što se prihoda tiče, oni su rasli pod velikim utjecajem rasta cijena porasli u svim sektorima, a najviše u energetici (64 posto) i hotelijerstvu (43,3 posto), gdje je utjecaj cijena bio najizraženiji. Ta dva sektora izdvajaju se i po najvećem rastu izvoza, u hotelijerstvu su prihodi na inozemnom tržištu porasli za 129 posto zbog oporavka inozemnog turizma, a u energetici za 90 posto.

Hotelijerstvo prednjači i po rastu EBITDA marže, poslije najuspješnije IT, drvne i prehrambene industrije.

Snažno tržište rada

Rast zaposlenosti vidljiv je u svim sektorima osim u energetici, kemijskoj i tekstilnoj industriji. Najveći rast zaposlenosti ostvaren je u hotelijerstva (16,8 posto) te IT industriji (15,2 posto).

Zanimljivo je da je sektor hotelijerstva, pod iznimno snažnim pritiskom nedostatka radne snage, imao i najveći relativni porast plaća - trošak rada je za poduzetnike iz tog sektora porastao za 23 posto samo u jednoj godini, a u zadnje dvije za 54 posto.

Zelena tranzicija košta

Glavni ekonomist HGK-a Goran Šaravanja ističe kako je financijski trošak prilagodbe na europsku zelenu tranziciju značajan za domaću industriju te da donosioci odluka moraju voditi računa od tome da održivost treba slijediti i održivost poslovanja, kako se industrijska baza ne bi osula, čime bi bilo izmaknuto tehnološko uporište za zelenu tranziciju.

"Prvo izdanje Sektorskih pregleda HGK pruža dubinski pregled u trendove koji su obilježili prošlu i prvu polovicu ove godine, razdoblje u kojem smo profitirali ulaskom u euro zonu i šengenski prostor uz podizanje kreditnog rejtinga na čistu investicijsku razinu, a izgubili nastavkom poremećaja u svjetskim opskrbnim lancima i bujanjem inflacije koja je nakon desetljeća političke i ekonomske stabilnosti, Europljane grubo podsjetila što znači živjeti i poslovati u uvjetima visoke inflacije i geopolitičkih neizvjesnosti", zaključuje Šaravanja.

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar