U što će Zagreb, Rijeka i Split uložiti svoje milijune eura iz ITU mehanizma

U novom financijskom razdoblju Zagreb ima na raspolaganju 80,5 milijuna eura, a Rijeka i Split po 55 milijuna eura za projekte koji će se financirati u okviru Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU). Za Bloomberg Adriju otkrili su na koje će projekte ta sredstva potrošiti.

Hrvatskim gradovima u financijskom razdoblju od 2021. do 2027. godine kroz ITU mehanizam dostupno je 681,27 milijuna eura. ITU je zajednička "kasica" u koju se slijeva više različitih europskih fondova i operativnih programa, a cilj tih integriranih sredstava je pomoći u ravnomjernijem regionalnom razvoju s naglaskom na urbane aglomeracije.

Gradovi su, kako se navodi na internetskim stranicama Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, pokretači gospodarstva. Stoga se financiraju projekti usmjereni na poboljšanje kvalitete života, energetske infrastrukture, poduzetničkog okruženja, poticanja građana na korištenje javnog prijevoza i revitalizacije zapuštenih zgrada.

Gradskim upravama četiriju najvećih hrvatskih gradova poslali smo upit kako bismo saznali koje su ITU projekte već završili, a na kakve se projekte pripremaju u novom financijskom razdoblju. Osijek nam do zaključenja teksta nije dostavio svoje odgovore, iako se u medijima pisalo kako su u tom gradu već pripremili dokumentaciju za novo programsko razdoblje. Čini se kako ni drugi gradovi nisu tratili vrijeme.

Urbana aglomeracija Rijeka (UAR), kako su nam rekli iz tamošnje gradske uprave, u nacrtu Strategije razvoja 2021.–2027. utvrdila je 40 strateških projekata, a do kraja godine s članicama aglomeracije odabrat će one koji će se financirati ITU mehanizmom. U UAR-u je pet gradova – Rijeka, Bakar, Kastav, Kraljevica i Opatija, te devet općina – Čavle, Jelenje, Klana, Kostrena, Lovran, Matulji, Mošćenička Draga, Omišalj i Viškovo.

Među tim su projektima većinom ulaganja u zajednicu, na čemu se inzistiralo i u prethodnom financijskom razdoblju, čak 14 od 40 predloženih projekata je u toj kategoriji. Uz projekte očuvanja kulturne baštine kojih je čak 11, tu je i sedam projekata poboljšanja javnog prijevoza, od kojih je možda i najatraktivniji Kastav Mobility Hub.

Idejni projekt garaže u Kastvu

U iduće tri godine u tom bi pitoresknom gradu, u blizini stare gradske jezgre, trebala proraditi garaža s oko 250 parkirnih mjesta na čijim bi zelenim krovovima trebali rasti vinogradi. Kastavska gradska garaža zamišljena je kao mobility hub gdje bi se mogli iznajmiti bicikli, romobili i gdje bi bila i punionica električnih vozila.

Među projektima se ističe i prenamjena bivše industrijske zgrade Exportdrva u centru Rijeke u multifunkcionalni prostor za koncerte, sajmove, kongrese i slično.

Također, u planu su i daljnja poboljšanja poduzetničke infrastrukture, a među projektima koji su usmjereni na to područje su između ostalog izgradnja poduzetničkog inkubatora Jelenje te ulaganja u Radnu zonu Marišćina.

Grad Split je za ovu ITU alokaciju predložio nekoliko strateških projekata koji su, kako tvrde, značajni za cijelu Urbanu aglomeraciju Split (UAS). Za Bloomberg Adriju precizirali su kako se radi o projektima uređenja Žnjanskog platoa, o rekonstrukciji i opremanju Doma mladih, uspostavi Rehabilitacijskog centra za djecu i mlade s najtežim oblicima invaliditeta te djecu i mlade s teškoćama u razvoju "Škverska ambulanta" te drugoj fazi projekta uvođenja sustava e-ticketinga u Promet Split.

UAS obuhvaća gradove Split, Kaštela, Omiš, Sinj, Solin i Trogir te općine Dicmo, Dugi Rat, Dugopolje, Klis, Lećevica, Muć i Podstrana. Kako doznajemo od splitske gradske uprave, svi oni predložili su projekte koji su važni za unaprjeđenje i razvoj urbanog područja.

"U raspravu oko modaliteta raspodjele ITU indikativne alokacije od 55 milijuna eura za UAS uključili su se svi predstavnici gradova i općina, te su svojim konstruktivnim prijedlozima i primjedbama doprinijeli donošenju zajedničkog zaključka o određenom iznosu indikativne ITU alokacije kao i o projektima o strateškog značaja za cijeli UAS poput projekta tvrtke Promet i KBC Split", istaknuli su iz Splita.

U prethodnom financijskom razdoblju najveće ulaganje iz ITU mehanizma bilo je u UAS, i to u Tehnološki park Split – Dračevac. Za projekt opremanja i izgradnje Tehnološkog parka, Split je povukao gotovo 14 milijuna bespovratnih eura iz ITU mehanizma.

Vizualizacija centralne zgrade u Tehnološkom parku Split – Dračevac, gdje je nekada bila vojarna | Grad Split/FGAG

Urbanoj aglomeraciji Zagreb (UAZ), koja obuhvaća još 10 gradova s područja Zagrebačke (Dugo Selo, Jastrebarsko, Samobor, Sveta Nedelja, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica i Zaprešić) i Krapinsko-zagorske županije (Donja Stubica, Oroslavje i Zabok), odnosno 19 općina iz Zagrebačke (Bistra, Brckovljani, Brdovec, Dubravica, Jakovlje, Klinča Sela, Kravarsko, Luka, Marija Gorica, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Pušća, Rugvica i Stupnik) i Krapinsko-zagorske županije (Gornja Stubica, Marija Bistrica, Stubičke Toplice i Veliko Trgovišće) u novom je financijskom razdoblju na raspolaganju 80,5 milijuna eura.

"Predviđena sredstva raspodijelit će se na projekte članica UAZ-a ovisno o njihovoj spremnosti i kvaliteti, odnosno usklađenosti sa Strategijom razvoja Urbane aglomeracije Zagreb za razdoblje do kraja 2027. godine, Integriranim teritorijalnim programom i drugim relevantnim dokumentima. Pritom, najmanje 30 posto sredstava mora biti alocirano na projekte izvan središta UAZ-a", kazali su iz Grada Zagreba.

Ta Strategija predstavlja osnovu za korištenje sredstava, a kako doznajemo, u visokoj je fazi izrade. Prema nacrtu Strategije predviđena su tri ključna prioriteta javne politike u srednjoročnom razdoblju, koja su, napominju iz Grada, proizašla iz analiza prepoznatih potreba i potencijala. To su povezanija, mobilnija i produktivnija aglomeracija, uključivija aglomeracija za osobni razvoj i kvalitetnije življenje te aglomeracija otporna na učinke klimatskih promjena i odgovorna prema prostornom resursu.

U skladu s tim prioritetima identificirano je i deset strateških projekata, a postupkom prioritizacije odabrat će se oni koji će biti sufinancirani sredstvima ITU mehanizma.

U Zagrebu su kao strateški projekti prepoznati nova Gradska knjižnica i društveno-kulturni centar na lokaciji Paromlina, državna biciklistička ruta br. 2 Greenway, druga faza modernizacije pješačkih pothodnika povezanih s javnim gradskim prijevozom i revitalizacija jezera Jarun. Također, tu su i izgradnja tržnice Vrapče, revitalizacija zagrebačke uspinjače, druga faza revitalizacije vrelovodne mreže te Gastro-edukativni centar izvrsnosti (Agri Food Hub).

Strateški projekti UAZ-a su i Znanstveni edukativno-zabavni centar Zagorje (ZEZ) u Donjoj Stubici te Novo ruho Novih dvora u Zaprešiću.

Tijekom izrade Strategije identificiran je cijeli niz projekata koji potencijalno pridonose ostvarenju definiranih prioriteta, a koji također mogu doći u obzir za sufinanciranje iz sredstava ITU mehanizma kroz otvorene pozive, ovisno o raspoloživosti sredstava nakon alociranja sredstava na strateške projekte, kažu iz Grada Zagreba.

Dodaju kako će dinamika realizacije projekata ovisiti o dinamici raspisivanja poziva za njihovo sufinanciranje te složenosti i zahtjevnosti svakog projekta koji će ići u provedbu.

"Provedbeno razdoblje dovoljno je dugo za uspješnu provedbu svih projekata koji će biti ugovoreni u okviru ITU mehanizma", poručuju iz Grada Zagreba.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar