Na što su Zagreb, Split, Rijeka i Osijek potrošili europske milijune

Osam hrvatskih gradova u proteklom financijskom razdoblju ugovorilo je 128 projekata u okviru Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU). Rezultati mnogih od njih itekako su vidljivi jer su udahnuli nov život u zapuštene dijelove grada. Analizirali smo kako su ITU mehanizam iskoristila četiri najveća hrvatska grada te na kakva su ulaganja stavila fokus.

ITU mehanizam se u prošloj financijskoj perspektivi, od 2014. do 2020. godine, prvi put koristio u Europskoj uniji. Nit vodilja integriranih teritorijalnih ulaganja osnaživanje je gradova kao pokretača gospodarstva, kao centara razvoja poduzetništva, održivosti, turizma, ali i smanjenje nejednakosti u razvoju.

Preko tog su mehanizma Zagreb, Osijek, Rijeka, Split, Zadar, Slavonski Brod, Pula i Karlovac imali na raspolaganju više od 345,3 milijuna eura. Iskorišteno je više od 311 milijuna eura. Neki projekti financirani tim novcem još su u tijeku, a rok da se privedu kraju je 31. prosinca ove godine, kada završava prethodno programsko razdoblje.

Zanimljivo je kako su se četiri najveća hrvatska grada usmjerila na različite segmente natječaja. Dok je Zagreb najveći naglasak stavio na poboljšanje energetske infrastrukture, Split se bacio na obnovu zapuštenih lokacija i poboljšanje poduzetničke infrastrukture. U Rijeci je uz projekte razvoja poduzetništva i revitalizacije zgrada do izražaja došla socijalna komponenta i povećanje zapošljivosti građana, a Osijek je ulog stavio na kulturnu baštinu, biciklističke staze i poduzetništvo.

Projekti revitalizacije vojarna ili zapuštenih tvornica osobito su uočljivi jer su doslovno promijenili sliku grada. Primjerice, na području urbane aglomeracije Zagreba (UAZ) sufinancirano je šest revitalizacija brownfield lokacija. Tako je novo ruho u Vlaškoj ulici br. 87 dobila bivša Topnička vojarna i vojna bolnica Antuna Stiedla iz 1833. godine, koja je postala Glazbeno učilište Elly Bašić.

Rekonstrukcijom napuštene zgrade Zemaljske uzorite pivnice u Kačićevoj ulici br. 9/2 u Zagrebu Etnografski muzej dobio je prostor za čuvanje muzejske građe te za radionice.

Rekonstruirana Zemaljska uzorita pivnica u Kačićevoj ulici br. 9/2 Matije Antolca iz 1891. u Zagrebu | Ing-Grad

Zabočka zapuštena tvornička hala tvornice ZIVT u Ulici mladih br. 2 pretvorena je u moderan centar urbane kulture reGENERATOR. U Jastrebarskom je obnovljen dvorac Erdödy u Erdödijevu parku br. 1, u Velikoj Gorici je na Šetalištu Franje Lučića br. 15 staru zgradu zamijenio Interpretacijski centar Muzeja Turopolja, a Dugo Selo je na mjestu nekadašnjeg Doma zdravlja u Ulici Josipa Zorića br. 5 napravilo Kulturni centar za posjetitelje.

Neki od tih projekata još nisu posve dovršeni, ali do kraja godine, kada završava prethodno financijsko razdoblje, svakako bi trebali biti finalizirani. To će uglavnom tako i biti, kazali su za Bloomberg Adriju iz zagrebačke Gradske uprave.

"Većina projekata realizirat će se u punom planiranom opsegu te će se time postići i planirani rezultati i učinci. Iznimka je projekt Revitalizacije vrelovodne mreže na području Grada Zagreba za koji je, zbog složenosti provedbe i veličine obuhvata, već predviđeno faziranje dijela provedbe u novo financijsko razdoblje te je za to predviđen i dio dodijeljene alokacije kako bi se projekt realizirao u punom opsegu", pojasnili su.

Napomenuli su kako je hrvatska metropola u još uvijek aktualnom, ali sad već i prošlom financijskom razdoblju imala na raspolaganju 115 milijuna eura. Vrelovodima je u toj prvoj fazi dodijeljeno 55,9 milijuna eura bespovratnih sredstava. Bilo je tu i drugih projekata, napravljeno je 12 biciklističkih staza, ulagalo se u poduzetnički centar u Velikoj Gorici i poduzetničku zonu Jalševac u Jastrebarskom, ali i u kulturnu baštinu – u Ekomuzej u Bistri te novi Hrvatski prirodoslovni muzej u Zagrebu.

Iz Ministarstva regionalnog razvoja izdvojili su najveće projekte koji su realizirani kroz ITU mehanizam u osam gradova. Najveće ulaganje bilo je u Tehnološki park Split – Dračevac od gotovo 14 milijuna bespovratnih eura, slijedi obnova osječke Tvrđe s 8,49 milijuna bespovratnih eura. Ostali izdvojeni projekti dobili su između tri i 4,5 milijuna bespovratnih potpora. U Slavonskom Brodu napravljen je Poljoprivredno-poduzetnički inkubator Brodski Stupnik, u Puli je nabavljeno 20 autobusa na stlačeni prirodni plin i izgrađene su prigodne punionice, u Karlovcu su novci uloženi u poduzetnički centar Nikola Tesla, a u Zadru je bivša vojarna preobražena u Centar za mlade te je uređen višefunkcionalan prostor u kojem će biti coworking uredi, polivalentna dvorana i slično.

Drugi projekt po visini potpore bila je revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt u Rijeci kojem je dodijeljeno 8,97 milijuna bespovratnih eura. Urbanu aglomeraciju Rijeka činili su Rijeka, Kastav, Kraljevica te Opatija i općine Čavle, Klana, Kostrena, Lovran, Mošćenička Draga te Viškovo. Kroz ITU mehanizam ugovorili su 24 projekta vrijedna 76 milijuna eura, a sufinancirana su s 46 milijuna bespovratnih eura.

Nova zgrada Gradske knjižnice u riječkom T-objektu | Grad Rijeka

Iz Grada Rijeke za Bloomberg Adriju su pobrojali u što se sve u njihovoj urbanoj aglomeraciji u proteklom financijskom razdoblju ulagalo. Između ostalog, Rijeka i Opatija dobile su inkubatore, u Kastvu je obnovljeno dotrajalo industrijsko postrojenje Preda prenamijenjeno u prostore uprave Grada, a u rekonstruiranom T-objektu dovršava se i Gradska knjižnica Rijeka.

"U financijskom razdoblju 2014.–2020. Urbanoj aglomeraciji Split je bila dodijeljena indikativna alokacija od 63 milijuna eura, unutar koje je ugovoreno ukupno 28 projekata iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2021.–2020. te 16 projekata iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.–2020. Ukupan iznos dodijeljenih bespovratnih sredstava iznosio je 44 milijuna eura, dok se preostali neugovoreni iznos odnosio na sredstva namijenjena ulaganjima u Toplinarstvo za koje nije bilo potrebe ni adekvatnih potencijalnih projekata", kazali su za Bloomberg Adriju iz Grada Splita.

U urbanoj aglomeraciji Split većina ulaganja bila je usmjerena na revitalizaciju brownfield lokacija, ali i na razvoj poduzetničke infrastrukture, u čemu je bilo čak 12 projekata. Također, naglasak je bio i na poboljšanju kvalitete javnog prijevoza.

Primjerice, Promet Split unaprijedio je vozni park s 34 autobusa kako bi uslugu prijevoza učinio dostupnijom, proširio vozni park te zamijenio zastarjele autobuse, a samim time i smanjio troškove održavanja vozila te njihov štetan učinak na okoliš. Prihvatljivi troškovi za taj projekt iznosili su 4,67 milijuna eura, a kroz ITU mehanizam za njega je osigurano 3,97 milijuna bespovratnih eura.

Uloženo je i 1,6 milijuna bespovratnih eura kako bi se u Promet Split uveo sustav e-ticketinga koji omogućuje prodaju karata, informiranje putnika o linijama, ali i brojanje putnika te naprednu analitiku.

Napravljene su i šetnice te biciklističke staze, a jedan od većih projekata bio je razvoj sustava javnih bicikala Biraj biciklu! kojim su gradovi i općine Urbane aglomeracije Split dobile 41 novu postaju s ukupno 242 bicikla.

Razvoj sustava javnih bicikala Biraj biciklu! gradovi i općine Urbane aglomeracije Split dobile su 41 novu postaju s 242 bicikla | Grad Split

U Osijeku je također značajan iznos uložen u izgradnju biciklističkih staza – 5,26 milijuna eura. Uz zamjenu spojnog vrelovoda od TE-TO do toplane Pogona Osijek koji je iznosio nešto više od šest milijuna eura i obnove osječke Tvrđe u što je uloženo 8,49 milijuna eura, biciklističke staze najskuplji su projekt.

Iako su najbrojniji projekti iz segmenta kulturne baštine, treba istaknuti kako je Osijek uložio gotovo osam milijuna eura u razvoj poduzetničke infrastrukture. Za izgradnju i opremanje poduzetničke zone IT park korišteno je 2,38 milijuna eura iz ITU mehanizma, a cilj tog projekta je privlačenja investicija i stvaranje novih radnih mjesta u sektoru IT-a na području urbane aglomeracije Osijek.

Osim jačanja te grane gospodarstva, iz projekata se može iščitati i predanost razvoju turističkih sadržaja. Nije badava Osijek proglašen najuspješnijom kontinentalnom destinacijom gradskog turizma. Taj je grad, uz Rijeku i Bjelovar već u prosincu prošle godine imao spremnu dokumentaciju za novu sezonu ITU natječaja.