Kako će hrvatski gradovi razdijeliti europski kolač od 681 milijun eura

Dvadeset i dva hrvatska grada smišljaju projekte za koje na raspolaganju imaju 681,27 milijuna eura u okviru Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU). U proteklom financijskom razdoblju takvim je ulaganjima sufinancirano 128 projekata. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije za Bloomberg Adriju objasnilo je kako će se novac iz nove omotnice raspodijeliti te kako se projekti biraju.

ITU mehanizam se u prošloj financijskoj perspektivi prvi put koristio u Europskoj uniji. Prednost tog mehanizma koji omogućuje integriranje sredstava iz različitih europskih fondova i operativnih programa je što gradovi i njihove urbane aglomeracije ne konkuriraju međusobno za natječaje, novci su im osigurani, samo treba osmisliti dobre projekte na koje će ih potrošiti. Nit vodilja takvih ulaganja osnaživanje je gradova kao pokretača gospodarstva, kao centara razvoja poduzetništva, održivosti, turističke privlačnosti.

Iskustvo s mehanizmom ima i osam hrvatskih gradova jer se program provodio u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu, Zadru, Slavonskom Brodu, Puli i Karlovcu koji su na raspolaganju imali više od 345,3 milijuna eura.

U svibnju ove godine Ministarstvo je dodijelilo ugovore za provedbu tog mehanizma u čak 22 grada koji do 2027. godine na raspolaganju imaju 681,275 milijuna eura. Od toga iznosa, 652 milijuna eura dodijelit će se kroz bespovratna sredstva, a 29 milijuna eura kroz financijske instrumente. Dva milijuna bespovratnih sredstava bit će na raspolaganju svim gradovima za financiranje strategija razvoja urbanih područja.

"Republika Hrvatska je, kao rijetko koja članica Europske unije, osigurala čak 13 posto sredstava kohezijske politike za ulaganja u urbani razvoj i to za svoja 22 grada", naglašavaju iz resora ministra Šime Erlića koje je Bloomberg Adriji ustupilo podatke i kako su sredstva alocirana po gradovima.

Glavni kriterij bio je broj stanovnika, tako da je Zagreb, čija aglomeracija broji više od 810 tisuća stanovnika, dobio 80,5 milijuna eura. U sljedećoj skupini s brojem stanovnika između 90 i 180 tisuća stanovnika su Rijeka, Split i Osijek koji će na raspolaganju imati 55 milijuna eura. Slijedi Zadar s 43 milijuna eura, dok Slavonski Brod, Pula i Karlovac imaju 33 milijuna eura. Po 22 milijuna eura dodijelit će se Sisku, Varaždinu, Šibeniku, Dubrovniku, Bjelovaru i Vinkovcima, dok će za svoje projekte Koprivnica, Vukovar, Čakovec, Požega i Virovitica imati po 18 milijuna eura. U posljednjoj skupini su gradovi Krapina, Gospić i Pazin koji će moći prijaviti projekte u vrijednosti od 13,5 milijuna eura.

Nakon što je Ministarstvo u svibnju utvrdilo 22 urbana područja obuhvaćena ITU mehanizmom, u tijeku je definiranje projekata koji će se provesti do 2027. godine.

"Preduvjet je da projekti dobiju suglasnost koordinacijskog vijeća gradova i općina koje čine ITU urbano područje, nakon čega će se potpisati sporazum između Ministarstva i grada središta. Nakon potpisivanja sporazuma odabrani projekti moći će se prijaviti Ministarstvu na poziv za dodjelu bespovratnih sredstava", opisali su postupak iz nadležnog ministarstva. Dodali su kako se ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisuje tek kada se utvrdi jesu li projekti usklađeni sa svim uvjetima i kriterijima dodjele.

ITU mehanizmom financiraju se projekti s određenim ciljevima poput poboljšanja javnog prijevoza, poduzetničkog okruženja, revitalizacije zapuštenih područja, razvoja infrastrukture, obnove sustava toplinarstva, unaprjeđenja kulturne baštine i slično. U novom financijskom razdoblju takvi će se projekti provoditi u 22 urbane aglomeracije, što podrazumijeva i 192 jedinice lokalne samouprave. Ideja je da se tim pristupom smanje nejednakosti u razvoju Hrvatske.

Neki od gradova već su i prije dobivanja ugovora pripremili potrebnu dokumentaciju za prijavu svojih projekata koji potiču zelenu tranziciju i poboljšanje kvalitete života svojih građana. Među njima su Osijek, Rijeka i Bjelovar koji je već definirao 14 projekata. Grad Darija Hrebaka između ostalog planira obnoviti zgradu zatvora u centru grada, obnoviti i opremiti studentski dom, uspostaviti digitalno-inovacijski centar, Poslovni inkubator Jabučeta u općini Kapela, Razvojni centar Rovišće te Terme Bjelovar.