.webp){kind=icon}
Tijekom proteklih četvrt stoljeća, u Hrvatskoj je samo u dva navrata bilo više građana uvjerenih da domaćoj ekonomiji slijede teški dani, proizlazi iz podataka koje je u četvrtak objavila Hrvatska narodna banka (HNB). Središnja banka u mjesečnom ritmu objavljuje indekse pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača, a njihove najnovije vrijednosti, za mjesec lipanj, ukazuju na teške dane za domaće gospodarstvo.
Spomenuti kompozitni indeksi računaju se temeljem ankete od 23 pitanja, a među njima se nalazi i ono o očekivanju građana "kako će se tijekom sljedećih mjeseci promijeniti ukupna ekonomska situacija u Hrvatskoj"? Odgovori se ponderiraju te je u lipnju tako dobiven indeks iznosio -52,0 bodova.
S iznimkom travnja prošle godine, kad je potonuo na -58,3 bodova jer je sam početak pandemije srezao gotovo sav optimizam, ovo mu je najniža vrijednost još od kolovoza 2009. Tad je, usred ekonomske krize koja je uslijedila nakon financijskog kraha krajem 2008. godine, on dosegnuo -54,2 boda. Isključe li se ta dva mjeseca, ovo su zapravo najgora očekivanja građana još otkad HNB provodi anketu od proljeća 1999. godine, dakle u gotovo četvrt stoljeća. U oba spomenuta slučaja u Hrvatskoj je stvarno uslijedio i krah gospodarstva.
U pesimističnom su tonu i sami kompozitni indeksi koji, općenito gledajući, ukazuju na gore raspoloženje domaćih potrošača nego ikada u posljednjih sedam godina, s iznimkom travnja i svibnja 2020.
Indeks raspoloženja potrošača u lipnju je imao vrijednost -38,0, što mu je najniža vrijednost još od veljače 2015. Indeks potrošačkih očekivanja spustio se na vrijednost od -33,6 bodova, najniže još od kraja 2012. godine, dok je indeks pouzdanja potrošača pao na razinu od -27,9 bodova, najniže od travnja 2020.
Vrijednosti indeksa mogu se kretati od -100 do +100, a iskazuju "percepcije potrošača glede promjena ekonomskih pojava s kojima se oni svakodnevno susreću", objašnjavaju u središnjoj banci. Negativne vrijednosti predstavljaju loša očekivanja, pozitivne dobra.
Prilikom davanja odgovora na pitanje o promjeni financijske situacije u kućanstvu u proteklih 12 mjeseci, građani su dali najgoru ocjenu još od sredine 2015. Takvi odgovori vrlo su vjerojatno posljedica rasta cijena, odnosno inflacije koja građanima oduzima sve veći dio raspoloživog, a koji puta i neraspoloživog, dohotka. Jednako tako, s izuzetkom kratkotrajnog nepovjerenja početkom pandemije, relativno najveći udio građana u posljednjih sedam godina očekuje kako će im se financijska situacija u idućih godinu dana pogoršati.
Indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača dosta su popularni prilikom procjenjivanja budućih ekonomskih kretanja. Maja Bukovšak, u svojem istraživanju objavljenom 2006. godine, objašnjava kako "njihova popularnost dijelom proizlazi iz jednostavnosti postavljenih pitanja i lakoće interpretacije rezultata, za razliku od brojnih složenijih ekonomskih indikatora". Bukovšak dodaje kako "unatoč svojoj jednostavnosti, ankete pouzdanja pružaju vrijedne informacije profesionalnim ekonomistima specijaliziranima za ocjenu i prognoziranje ekonomskih kretanja".
Mislim kako anketa pokazuje više stanje duha, politike i kulture te stupnja obaviještenosti i obrazovanja, nego mišljenje o čisto ekonomskom statusu i zajednice i pojedinca u toj zajednici. Još uvijek osobno vjerujem da ekonomsko stanje, iako s neizvjesnom sutrašnjicom, još uvijek kod nas nije neizdržljivo. Probali smo i preživjelo mnogo lošija razdoblja.