.webp){kind=icon}
Hrvatska je prošle godine izvezla roba u vrijednosti 182 milijarde kuna (24,2 mlrd. eura), što je za 43,4 milijarde kuna (5,8 mlrd. eura), ili 31,4 posto više nego u 2021. godini. Uvoz je iznosio 315,4 milijardi kuna (41,9 mlrd. eura), oko 102 milijarde kuna (13,5 mlrd. eura) ili 48 posto više nego u godini dana ranije, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).
Deficit robne razmjene s inozemstvom u 2022. iznosio je oko 134 milijarde kuna (17,8 milijardi eura) te je porastao za oko 78 posto, odnosno za oko 58 milijardi kuna (7,7 mlrd. eura) u odnosu na 2021. godinu.
Pokrivenost uvoza izvozom u 2022. iznosila je oko 58 posto, dok je u prethodnoj godini iznosila oko 65 posto.
Čitaj više
Trgovinski deficit u siječnju u eurozoni blago veći, u cijelom EU-u niži
Za cijelu prošlu godinu Eurostat je objavio revidirane podatke prema kojima je trgovinski deficit u eurozoni iznosio 333,5 milijardi eura u odnosu na suficit od 105,3 milijarde eura u 2021.
20.03.2023
Hrvatska je lani ostvarila 17,6 milijardi eura vanjskotrgovinskog deficita
DZS je objavio prve rezultate robne razmjene za prošlu godinu.
10.03.2023
EU lani u trgovinskom deficitu, u Hrvatskoj u prosincu eksplodirao uvoz
Slovenija ostvarila najveći rast izvoza u prosincu na godišnjoj razini, dok je Hrvatska druga po rastu uvoza, iza Latvije.
15.02.2023
Turci rade na najvećem infrastrukturnom projektu u Hrvatskoj, žele i obnovu
Cengiz izvodi radova na izgradnji pruge od Križevaca do državne granice u vrijednosti od oko 35 milijuna eura.
18.01.2023
Najveći porast, 22,3 posto, ostvarila je prerađivačka industrija koja u ukupnom lanjskom izvozu sudjeluje s oko 78 posto. Izvezla je robe u iznosu od 142,2 milijarde kuna (18,9 mlrd. eura)i time najviše utjecala na kretanje ukupnog izvoza.
Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, kao dio prerađivačke industrije, s udjelom u ukupnom izvozu od oko sedam posto, ostvarila je najveći doprinos porastu izvoza, za oko 72 posto, na gotovo 12 milijardi kuna (1,6 mlrd. eura).
Znatan utjecaj na rast izvoza imala je proizvodnja prehrambenih proizvoda čiji je izvoz porastao izvoza za oko 24 posto, na 13,7 milijardi kuna (1,8 mlrd. eura).
Prerađivačka industrija
Prerađivačka industrija, s udjelom u ukupnom uvozu od oko 79 posto i rastom uvoza od 33,3 posto, na 248,4 milijarde kuna (33 mlrd. eura), također je najviše pridonijela rastu uvoza u 2022. u odnosu na godinu prije, navode iz DZS-a.
Unutar prerađivačke industrije proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda najviše je pridonijela i povećanju uvoza, s porastom uvoza za 158,2 posto, na 23,3 milijarde kuna (tri milijarde eura).
Povećanju uvoza također je znatno pridonijela i proizvodnja prehrambenih proizvoda, s porastom uvoza za oko 31 posto, na 25,4 milijarde kuna (3,4 mlrd. eura).
Izvor: Državni zavod za statistiku
U opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji izvoz je u 2022. porastao za oko 231 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 10,8 milijardi kuna (1,4 mlrd. eura), a uvoz za 193 posto, na 16,2 milijarde kuna (2,2 mlrd. eura).
U rudarstvu i vađenju je zabilježen rast izvoza za 99,2 posto, na 13,4 milijarde kuna (1,8 mlrd. eura) te rast uvoza za 191,3 posto, na 40,6 milijardi kuna (5,4 mlrd. eura).
Najveće vrijednosti izvoza i uvoza ostvarene su u sektoru mineralna goriva i maziva. Izvoz tog sektora u 2022. iznosio je oko 36 milijardi kuna (4,8 mlrd. eura) i čini oko 20 posto ukupnoga hrvatskog izvoza, dok je uvoz u istom razdoblju iznosio oko 81 milijardu kuna (10,8 mlrd. eura) i imao je udio od oko 26 posto, DZS-a.
EU najvažnije tržište
Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske su države članice EU-a, a u 2022. je robna razmjena s državama članicama EU-a iznosila oko 69 posto ukupnog izvoza te oko 71 posto ukupnog uvoza. U zemlje članice EU-a lani je izvezeno roba vrijednih 125 milijardi kuna (16,6 mlrd. eura) ili 33 posto više nego u godini ranije. Istodobno, vrijednost uvezene robe iz članica EU-a porasla je za 36,3 posto, na 222,9 milijardi kuna (oko tri milijarde eura).
U 2022. najveći vanjskotrgovinski partneri iz EU-a bili su Italija, Slovenija, Njemačka i Mađarska. U Italiju je izvezeno robe za 22,2 milijarde kuna (2,9 mlrd. eura), što je rast za 22,7 posto, dok je uvoz iz te zemlje porasta 62,1 posto, na 43,7 milijardi kuna (5,8 mlrd. eura).
Izvoz u Sloveniju je iznosio 21 milijardu kuna (2,8 mlrd. eura)i bilježi rast za 41,4 posto, dok je uvoz iz te zemlje povećan 45,4 posto, na 34 milijarde kuna (4,5 mlrd. eura).
Robna razmjena s trećim zemljama činila oko 31 posto ukupnog izvoza, koji je porastao za oko 28 posto i oko 29 posto ukupnog uvoza, koji je porastao za oko 85 posto u usporedbi s 2021. godinom. Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a u 2022. bili su Bosna i Hercegovina, SAD te Srbija.
