.webp){kind=icon}
Članovi Misije MMF-a u zaključnoj izjavi objavljenoj u utorak, na kraju njihova posjeta Hrvatskoj u okviru redovitih konzultacija sa zemljama članicama, pohvalili su odlučnost hrvatskih vlasti u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Istaknuli su da Hrvatskoj ipak i dalje predstoji izazov daljnjeg povećanja životnog standarda građana.
Poručili su da se politike trebaju usredotočiti na nastavak razborite fiskalne, financijske i makrobonitetne politike kako bi se podržalo pooštravanje monetarne politike Europske središnje banke (ECB). Istaknuli su da je potreban napredak u provedbi strukturnih reformi te nastavak reformskog zamaha radi poboljšanja konkurentnosti i poticanja brže konvergencije dohotka prema bogatijim zemljama eurozone, s uporištem upravo u NPOO-u, piše Hina.
Iz MMF-a su uvođenje eura istaknuli kao dokaz velikog napretka od pridruživanja Europskoj uniji, kao i rezultat promišljenog vođenja ekonomske politike, pri čemu bi članstvo u eurozoni trebalo potaknuti inozemna ulaganja i trgovinu.
Usporavanje gospodarskog rasta
Nakon snažnog gospodarskog rasta u 2021. i 2022. godini, a s druge strane i lanjske najviše razine inflacije u posljednjih nekoliko desetljeća, u 2023. se očekuje usporavanje rasta na 2,2 posto, kao i ublažavanje inflatornih pritisaka.
MMF je u odnosu na travanj svoju prognozu revidirao naviše s obzirom na to da je tada predviđao rast hrvatskog gospodarstva od 1,7 posto. Predviđaju da će rast u srednjoročnom razdoblju ponovno dosegnuti svoj potencijal od oko tri posto, potpomognut i ulaganjima i reformama sadržanima u NPOO-u.
Napisali su da izgledi za gospodarski rast podliježu velikoj neizvjesnosti, pri čemu su kao glavne negativne rizike apostrofirali intenziviranje rata u Ukrajini, ponovni snažan porast cijena roba i inflacije, snažniju globalnu ili regionalnu recesiju te strože uvjete financiranja od očekivanih.
Stišavanje inflacije
Padom cijena energije i ublažavanjem uskih grla u opskrbi, prognoziraju iz MMF-a, smanjit će se i rast potrošačkih cijena, a inflacija bi u 2023. tako trebala iznositi prosječnih 7,5 posto, dok bi njena stopa od dva posto koju cilja ECB trebala biti dosegnuta krajem 2025. godine.
Iz MMF-a su ocijenili da će temeljna inflacija vjerojatno biti ustrajnija, pri čemu je šefica misije MMF-a u Hrvatskoj Yan Sun na današnjem brifingu za medije istaknula da snižavanje inflacije treba biti ključni prioritet. Ističu da kratkoročna fiskalna politika treba poduprijeti pooštravanje monetarne politike i ne pridonositi povećanju agregatne potražnje.
"Ekspanzivnom fiskalnom politikom stvara se rizik za poticanje domaće potražnje i inflacije te ugrožavanje konkurentnosti Hrvatske", upozorili su iz MMF-a, iz kojeg predviđaju da će deficit općeg proračuna u 2023. iznositi 0,8 posto BDP-a.
Iz MMF-a su se osvrnuli na Vladine pakete pomoći građanima i gospodarstvu, ustvrdivši da za ostvarenje čvršće fiskalne pozicije, a s obzirom na smanjenje cijena energenata, mjere potpore trebaju biti bolje usmjerene, privremene i transparentne.
"Reakcije Vlade na problem rasta troškova života, iako pravovremene, uglavnom nisu bile ciljane", ustvrdili su, pri čemu su kao poželjnije mjere izdvojili privremene gotovinske transfere, vaučere i popuste za najranjivije skupine. "Mjere potpore mogle bi se svrhovitije osmisliti kad bi se ubrzala izrada registra kućanstava i reforma socijalnog osiguranja", dodali su.
Porez na imovinu
Kada je riječ o poreznoj politici, iz MMF-a su istaknuli da bi, u kontekstu potrebe daljnjeg smanjenja javnog duga, svaka porezna reforma trebala sačuvati izvore prihoda, no ujedno i poboljšati strukturu poreznog sustava, uz naglasak na pravednost i rast. Stoga korisnim smatraju uvođenje "vrijednosnog" poreza na imovinu te ukidanje iznimno povoljnog oporezivanja prihoda od kratkoročnog najma.
Takva reforma trenutnog poreznog sustava, koji pogoduje ulaganjima u stambene nekretnine, pridonijela bi smanjenju potražnje, aktiviranju neiskorištenih stambenih prostora, kao i poticanju participacije radne snage na tržištu rada, nasuprot ostvarenju prihoda od rente.
Za provedbu i upravljanje suvremenim porezom na imovinu, napisali su iz MMF-a, potrebni su sveobuhvatni i precizni vlasnički registri, a u kratkoročnom razdoblju komunalne naknade i porez na kuće za odmor mogli bi se transformirati u osnovni vrijednosni porez na imovinu, s tim da se posebnim mehanizmima zaštite najranjiviji i kućanstva kojima je to jedina nekretnina za stanovanje.
Yan Sun je pojasnila da se pod 'vrijednosnim' porezom smatra oporezivanje nekretnine u skladu s njenom vrijednošću, a ne prema fizičkoj veličini, to jest kvadraturi. Primjer toga su kuće na dobrim lokacijama, koje su puno vrijednije od nekih jednako velikih nekretnina na manje atraktivnim mjestima.
Kada je, pak, riječ o poreznoj reformi koju je najavila hrvatska vlada, Yan Sun je rekla da u MMF-u nisu upoznati s njezinim detaljima pa je stoga ne mogu ni komentirati.
Strukturne politike
Govoreći o strukturnim politikama, iz MMF-a su istaknuli da Hrvatska treba povećati produktivnost, koja još uvijek zaostaje za onom usporedivih zemalja EU-a.
"Povećanje produktivnosti zahtijevat će ambiciozniji i sveobuhvatniji paket reformi, uz sredstva iz fondova EU-a, u cilju rješavanja neučinkovitosti i ograničenja koja pridonose nedostatnim ulaganjima u istraživanje i razvoj i usvajanju tehnologija te neučinkovitoj raspodjeli resursa. Osim toga, treba poboljšati institucionalnu kvalitetu i u javnom i u privatnom sektoru", napisali su iz MMF-a, dodajući da će povećanju produktivnosti doprinijeti i ubrzanje digitalne tranzicije.
Između ostalog, apostrofirali su potrebu pojednostavljenog i transparentnog sustava plaća u javnom sektoru koji nagrađuje zasluge i produktivnost, zatim potrebu obnavljanja napora za produženje radnog vijeka, rješavanja dugova u zdravstvu, kao i kvalitetan sustav upravljanja javnim ulaganjima, koji bi pomogao u optimalnom korištenju sredstava iz fondova EU-a i privlačenju privatnih ulaganja.
Pozdravili su i proces pripreme novog jedinstvenog zakona o poduzećima u državnom vlasništvu, koji bi trebao biti donesen početkom 2024. godine.
Istaknuli su da je bankovni sustav i nadalje profitabilan, dobro kapitaliziran i vrlo likvidan. No, iako su se ranjivosti sektora stanovništva i poduzeća smanjile nakon pandemije, snažnije usporavanje gospodarskog rasta od predviđenog, u uvjetima rasta kamatnih stopa, moglo bi uzrokovati nove izazove za te sektore i povećati kreditne rizike, upozorili su iz MMF-a.
Stambena politika
Osim toga, iz MMF-a su zamijetili da je zbog rapidnog povećanja cijena stambenih nekretnina u posljednjih nekoliko godina problem postala njihova priuštivost.
Unatoč naznakama privremenog zaustavljanja rasta cijena stambenih nekretnina i transakcija, tržište stambenih nekretnina moglo bi se suočiti s novim pritiscima, pa iz MMF-a smatraju da bi se mogla razmotriti eksplicitna ograničenja usmjerena na korisnike kredita, a s ciljem sprječavanja budućih rizika za financijsku stabilnost.
Smatraju i da bi se trebala razmotriti sveobuhvatna revizija mjera potpora za stambeno zbrinjavanje, pri čemu su ustvrdili da je jačanje ponude najdjelotvorniji način za osiguranje cjenovno priuštivih stambenih nekretnina, a radi poticanja te ponude potrebno je reformirati sadašnje povoljno oporezivanje ulaganja u nekretnine.
Napisali su i da treba pažljivo razmotriti različite prijedloge subvencioniranja najma stanovanja, između ostalog upozorivši da bi šire rasprostranjene državne potpore mogle rezultirati davanjem potpora i onima koji nisu toliko lošeg financijskog stanja te dodatno povećati potražnju za najmom i cijene.
Tržište rada
Ocijenili su i da su hrvatske vlasti poduzele mjere kako bi se pronašlo najbolje rješenje s obzirom na starenje i smanjenje broja stanovnika, no i napomenuli da trenutačno povećana potražnja na tržištu rada nudi mogućnost za provedbu daljnjih reformi.
Stoga smatraju da regulativu vezanu za ugovore o radu na neodređeno vrijeme treba pojednostaviti, savjetuje se i uvođenje još programa za poticanje zapošljavanja koji su namijenjeni ranjivim skupinama, tu su i ulaganja u vrtiće i ugovori na skraćeno radno vrijeme koji mogu povećati participaciju ženske radne snage, a dobro osmišljenim subvencijama može se potaknuti imobilnost radnika.
Naposljetku, uz dobro upravljanje, ublažiti manjak radne snage može se i priljevom inozemne radne snage iz zemalja koje nisu članice EU-a, naveli su iz MMF-a.
