Bankari se kunu u stabilnost sustava, ali strahuju od društvenih mreža

Hrvatske banke su otporne na promjene kamatnih stopa i njihovi klijenti mogu biti mirni što se toga tiče, no ipak postoje određeni rizici koji će utjecati na poslovanje, poručeno je s 26. znanstveno-stručne konferencije "Financijsko tržište" koja se održava u Opatiji.

Damir Odak, bivši viceguverner Hrvatske narodne banke, u uvodnom je predavanju analizirao probleme u kojima su se našle američke banke i postoji li rizik takvog scenarija u Hrvatskoj. Naglasio je da je velika razlika između američkog i europskog bankarskog sustava.

"Može li se slučaj Silicon Valey Banka (SVB) dogoditi u EU? Ne! SVB je imao je 94 posto neosiguranih depozita, a toga u Europi nema", naglasio je Odak. Međutim, dodao je, može se dogoditi dugoročno smanjivanje profitabilnosti pojedinih banaka, koje bi u konačnici u ekstremnom slučaju moglo dovesti i do njihove sanacije.

Predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke (HPB) Marko Badurina podsjetio je na višak likvidnosti u hrvatskom bankarskom sustavu od oko 14,1 milijarda eura, što dovoljno govori o stabilnosti domaćih banaka. "No, u slučaju propasti američkih banaka, pojavio se novi rizik – društvene mreže. Američke banke su brže propale zbog panike koja se širila. Nije novost utjecaj medijskih objava na stabilnost bankarskih sustava. Možda će banke ubuduće su sustav upravljanja rizicima uključiti i ove rizike", istaknuo je Badurina.

I predsjednica Uprave Raiffeisenbank Hrvatska Liana Keserić smatra kako su banke otporne na šokove te da je naš financijski sustav stabilan. "Prijenos rasta kamatnih stopa u Hrvatsku, pogotovo na depozite, gotovo je najsporiji u eurozoni. Taj će se utjecaj tek vidjeti, no banke će se prilagođavati kroz ponudu depozita i kredita", rekla je Keserić.

Nikola Mikša, član Uprave OTP banke, podsjetio je da u posljednjih 40-tak godina imamo kontinuirano smanjenje referentnih kamatnih stopa u SAD-u i EU. "Sada se dogodio obrat. Inflacija raste, središnje banke moraju reagirati i dižu kamatne stope. U takvim trenucima važno je adekvatno upravljati viškovima likvidnosti", kazao je Mikša, a Andrea Pavlović, članica Uprave Privredne banke Zagreb (PBZ), napominje kako banke upravljaju kreditnim rizicima vrlo kvalitetno.

"Banke bi trebali prilikom kreditiranja stanovništva već imati pretpostavke kako će se stope kretati u budućnosti kako bi zaštitile klijente, ali i sebe", rekla je Pavlović, uz napomenu kako njihove analize pokazuju da još uvijek rizik prelijevanja kamatnih stopa nije toliko značajan, a Nacionalna referentna stopa (NRS), koju su klijenti ugovarali prije uvođenja eura, služi kao dodatna zaštita.

Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke, ponovio je da su visoka likvidnost i kapitaliziranost banaka garancija sigurnosti.  "Pozitivan element rasta referentnih kamatnih stopa je taj da one više nisu negativne. Štednja do sada nije bila motivirajuća i napokon smo u zoni pozitivnih kamatnih stopa", rekao je Schoefboeck, dodavši da je u Erste banci limitiran utjecaj kreditnog rizika s obzirom na to da je  85 posto gotovinskih kredita plasirano uz fiksnu kamatnu stopu, a preko 70 posto stambenih kredita je ili potpuno ili djelomično "fiksirano".

Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Ivan Vlaho naglasio je kako je ulazak Hrvatske u europodručje i u Schengen u Europi dočekan pozitivno te da postoje najave velikih investicija. "Propuh ti ne može ništa ako si zdrav, ali ako si boležljiv, onda si u problemu. Tako je i s rizikom prelijevanja kamatnih stopa na kreditni rizik. To je taj propuh, a mi smo  zdravi", zaključio je Vlaho.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar