Dodatni porez na dobit napunio državni proračun iznad očekivanja Vlade

Ministar financija Marko Primorac izvijestio je u četvrtak na sjednici Vlade da iskazana obveza na ime dodatnog poreza na dobit iznosi 236 milijuna eura, a kako je dosad već raspodijeljeno više od 102 milijuna eura prikupljenih sredstava, tako je nešto više od 130 milijuna eura još ostalo za raspodjelu u sljedećim paketima mjera Vlade za pomoć građanima i gospodarstvu, napomenuo je Primorac.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je da je prikupljenih 236 milijuna eura nešto malo iznad očekivanja Vlade koja je očekivala oko 1,5 milijardi kuna (oko 200 milijuna eura).

Primorac je podsjetio da su poslovni subjekti u Hrvatskoj do kraja travnja bili obvezni podnijeti poreznu prijavu, a u skladu s tim i uplatiti iznos sredstava u državni proračun. Tako su do 8. svibnja ove godine zaprimljene 353 prijave dodatnog poreza na dobit, a iskazana obveza iznosi 236 milijuna eura. Do 5. svibnja na ime tog poreza ukupno je u državni proračun uplaćeno nešto više od 213 milijuna eura.

Primorac je napomenuo kako to nisu konačne brojke jer postoje poslovni subjekti čija se fiskalna godina ne podudara s kalendarskom, tako da postoji mogućnost da se iznos neznatno poveća. "U načelu možemo reći da je porezom prikupljeno nešto više od 230 milijuna eura", istaknuo je Primorac.

Zakonom donesenim krajem prošle godine, dodatni porez na dobit moraju platiti kompanije s prihodima u 2022. godini većim od 300 milijuna kuna (39,8 milijuna eura), i to po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.

Primorac je istaknuo da se Vlada pri uvođenju tog poreza vodila činjenicom kako je svatko, u skladu sa svojim mogućnostima i gospodarskom snagom, dužan pridonijeti saniranju negativnih posljedica krize. "Uvođenje ovog poreza bilo je prije svega utemeljeno na načelima pravednosti, jednakosti, ali i razmjernosti", ustvrdio je.

Primorac je podsjetio da se Vlada obvezala da će se prikupljena sredstva od poreza iskoristiti isključivo za pomoć najugroženijim skupinama građana, poput umirovljenika, primatelja dječjeg doplatka ili minimalne zajamčene naknade.

Kada je riječ o obvezama kompanija, prednjače one iz prerađivačke industrije, a njih 41 mora platiti 103 milijuna eura dodatnog poreza. Nadalje, 69 subjekata iz trgovine na veliko i malo obveznici su plaćanja gotovo 35 milijuna eura, kompanije iz djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i sl., njih osam, mora platiti nešto više od 16 milijuna eura, a šest subjekata iz financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja imaju obvezu od nešto više od 23 milijuna eura. "Dakle, ukupno nešto više od 236 milijuna eura je zaduženo", zaključio je Primorac.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar