Podobnik: Porez na ekstraprofit MOL-u mogao bi utjecati i na Hrvatsku

"Jedini gori primjer u Europskoj Uniji (EU) od Hrvatske, po pitanju poreza na ekstraprofit, je Mađarska. Porez na ekstraprofit uveden MOL-u mogao bi utjecati i na hrvatsko gospodarstvo", izjavio je član nadzornog odbora udruge Glas poduzetnika Boris Podobnik.

"Hrvatska spada među najgore zemlje u EU-u. Većina zemalja kompletno je odbacila porez na ekstraprofit, dok su se ostale zadržale na energetskom sektoru, kako je Europska komisija i preporučila. S druge strane imamo Hrvatsku i Mađarsku, kao najradikalnije primjere u EU-u" rekao je Podobnik gostujući na HRT-u.

Podsjećamo, nedavno je Mađarska MOL-u stopu poreza na ekstraprofit povećala na čak 95 posto, što je već drugo povećanje stope poreza u 2022.godini.

"Vlada je prvo omogućila poduzetnicima isplatu većeg neoporezivog iznosa od 7.500 kuna, a potom im je uzela novac iz dobiti. Zanima me kako će građani profitirati od prikupljenog novca iz ovog poreza i hoće li dobiti išta više od onog što su trebali dobiti ili je to kompenzacija za manjak novaca u proračunu", izjavio je predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel.

Istaknuo je i kako je novouvedeni porez s Vladine strane loše iskomunicirana reforma te da je potrebno raditi dodatne izmjene zakona kako bi se došlo do iznimki.

"Kada se u Hrvatskoj krenulo u priču dodatnog poreza na dobit, onda se krenulo u horizontalni pristup, utvrdio se neki cenzus i onda u tu priču uđu oni koji nisu imali apsolutno ništa s ovom trenutnom situacijom koja je nekima omogućila ekstraprofit. A netko je igrom slučaja imao, doista, neke projekte, primjerice kao brodogradilište Viktor Lenac, koji je svu dobit koju je stekao u protekle četiri godine planirao investirati u novu nadogradnju proizvodnih kapaciteta, zadržavanju radnih mjesta i slično. I sada je u istoj poziciji to brodogradilište i neka energetska tvrtka, koja je stvarno na račun izuzetno visokih cijena energenata ostvarila ekstraprofit", zaključio je Novosel.

"Po pitanju ustavnosti i zakona, porez se mora uvesti horizontalno, bez obzira na granu djelatnosti i sektora u kojem tvrtka posluje. Ne može se zakonom ciljati na određenu tvrtku koju se želi oporezovati, a drugu neće", istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu financija Zlatko Zrinušić te dodao kako je limit od 40 milijuna eura izglasan konsenzusom i da te tvrtke zakonom o računovodstvu spadaju u velike porezne obveznike. "Porez je temeljen na načelu solidarnosti i razmjernosti."

"Ustav je narušen zbog uvedenog cenzusa od 300 milijuna kuna. Po kojem je ključu uveden cenzus?", pita se Podobnik te ističe neravnopravnost jer neke tvrtke ostvaruju jako veliki profit, a imaju manje od 300 milijuna prihoda. Dodaje i kako je porez na ekstraprofit šamar poduzetnicima. "Ovo je porez i na inovacije i nameće se pitanje hoće li buduće firme htjeti biti inovativne kada budu imale na umu da se inovativnost može dodatno oporezovati", zaključio je Podobnik.