MOL je spreman pojačano nabavljati naftu preko Janafa

Mađarski MOL spreman je pojačano nabavljati naftu preko Jadranskog naftovoda, što je u suprotnosti s nedavnim porukama koje su došle iz srednje Europe. "Padne li značajno opskrba kroz naftovod Družba, MOL može povećati korištenje Jadranskog naftovoda i nabavljati oko 80 posto sirovina za svoje kontinentalne rafinerije, ali uz više tehničke rizike i logističke troškove", navodi se u komentaru polugodišnjih financijskih izvještaja mađarske naftne kompanije objavljenih u petak.

Poruka o MOL-ovoj spremnosti pojačane opskrbe Janafom u suprotnosti je s političkim izjavama koje su nedavno stigle iz Mađarske i Slovačke. Na sjednici Vlade 1. kolovoza hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je kako su Hrvatska i Janaf spremni za transport nafte prema Mađarskoj i Slovačkoj, odnosno kako je Janaf spreman za pregovore s MOL-om o transportu dodatnih količina sirove nafte.

Dan nakon toga oštro je reagirao mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Péter Szijjártó. U njegovoj izjavi objavljenoj na društvenoj mreži Facebook stajalo je kako je Hrvatska nepouzdan partner, odnosno kako nije pouzdana tranzitna zemlja. Szijjártó je tvrdio da je Hrvatska podigla naknade za tranzit nafte na pet puta više od prosječne tržišne naknade, kako MOL-u nije omogućila dugoročne ugovore te kako nije investirala u povećanje kapaciteta naftovoda. Janaf se nalazi u većinskom državnom vlasništvu.

Na poruku mađarskog ministra nadovezao se i slovački ministar vanjskih i europskih poslova Juraj Blanár. Kazao je kako nije jasno kako bi funkcionirao transport nafte prema Slovačkoj i upitao po kojoj bi se to cijeni obavljalo i kojim kapacitetima. MOL upravlja s dvama rafinerijama, jednom u Slovačkoj i jednom u Mađarskoj.

Izjave mađarskog i slovačkog ministra uslijedile su nakon što je obznanjeno kako je Hrvatska tim zemljama i Europskoj komisiji poslala pismo u kojem tvrdi kako je spremna za osiguranje povećanog transporta sirove nafte kroz Janaf. Mađarska i Slovačka su se prethodno obratile Europskoj komisiji kako bi se raspravili uvjeti za uvoz sirove nafte za MOL nakon što je ukrajinska vlast postrožila sankcije za ruske kompanije.

Glavna opskrbna linija za MOL-ove rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj je naftovod Družba | Akos Stiller/Bloomberg

 

MOL-ove rafinerije u Slovačkoj i Mađarskoj daleko najviše sirove nafte za preradu primaju iz Rusije kroz južni krak naftovoda Družba. Naftovod prolazi kroz Ukrajinu, a kijevske su vlasti u lipnju postrožile sankcije za ruske kompanije, što je obuhvatilo i Lukoil od kojeg MOL kupuje oko 30 posto svojih potreba za dvije rafinerije. Strože sankcije su na snagu stupile sredinom srpnja te ukrajinski operater naftovoda UkrTransNafta više ne smije transportirati Lukoilovu naftu.

Mađarska i Slovačka su upravo zbog svoje ovisnosti o ruskoj nafti bile izuzete iz sankcija koje je Europska unija uvela još 2022. godine na uvoz ruske nafte i derivata. Izuzeće je trebalo vrijediti do kraja 2024. godine.

Duboko uvredljiva izjava

Na izjave mađarskog i slovačkog ministra reagirali su Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo gospodarstva i Janaf. Ministar Gordan Grlić Radman je izjavu mađarskog kolege prozvao "duboko uvredljivom". Iz Ministarstva gospodarstva su prozvali "nepredvidljivo i kontradiktorno ponašanje Mađarske u pitanjima energetske suradnje".

U Janafu su pak odbacili navode mađarskog ministra te naveli kako su s MOL-om još u veljači 2023. testirali kapacitete naftovoda prema mađarskoj granici i utvrdili kako se mjesečno može transportirati 1,2 milijuna tona sirove nafte. "Sukladno tome, Janaf može u cijelosti zadovoljiti potrebe rafinerija MOL grupe u Bratislavi i Budimpešti", tvrde u hrvatskoj kompaniji gdje su i optužbe o podizanju naknada prozvali "potpunom neistinom".

Najnovije napetosti na energetskoj osi Omišalj–Zagreb–Budimpešta–Bruxelles samo su nastavak dugogodišnjih kolizija između Mađarske i Hrvatske kad je u pitanju energetska opskrba. Još krajem 2022. godine mađarski ministar Szijjártó je u Bruxellesu pozvao na raspravu o Janafu te, između ostalog, pozvao Europsku komisiju na propisivanje visine tarifa za transport nafte.

Početkom ove godine predsjednik i glavni izvršni direktor MOL grupe Zsolt Hernádi je u razgovoru za jedan mađarski medij ponovo optužio Janaf za visoku cijenu transporta nafte. Iz hrvatske tvrtke su i tada reagirali "najoštrijim" odbacivanjem Hernádijevih tvrdnji te pozvali MOL da iskoristi Janafove kapacitete "koji u potpunosti garantiraju osiguravanje svih njihovih potreba za obje rafinerije".

Najnovija tvrdnja iz MOL-a kako su usprkos svemu spremni pojačano nabavljati naftu preko Janafa kolidira s ranijim porukama i ne može se pobjeći od osjećaja kako se u slučaju ranijih izjava, barem kad su u pitanju cijene transporta, radilo o političkim pritiscima. Janaf je de facto monopolist u naftovodnom transportu hrvatskim tržištem i MOL u svakom trenutku može pokrenuti predmet pred hrvatskom Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja ili europskim tijelima, smatraju li da Janaf zloupotrebljava svoju poziciju i neopravdano diže cijene.

Dodatno, MOL je s Janafom u travnju ove godine sklopio ugovor o transportu 2,2 milijuna tona nafte koji vrijedi do kraja godine. Time je nastavljen "partnerski odnos" Janafa i MOL grupe, istaknuo je tada član Janafove uprave Vladislav Veselica.

U novonastaloj situaciji postroženih sankcija MOL-u u kratkom roku preostaje korištenje zaliha, ali i potencijalna promjena dobavljača ruske nafte. Strožim ukrajinskim sankcijama zasad je obuhvaćen samo Lukoil, a ne i neki drugi ruski izvoznici.

U komentaru polugodišnjih financijskih rezultata čelnik MOL-a Hernádi navodi kako se kompanija nalazi "pod pritiscima s brojnih strana" te kako u takvim uvjetima "nije lako dosegnuti ciljeve". Spremnost MOL-a na pojačanu nabavku nafte kroz Janaf, dođe li do bitnijeg pada transporta kroz naftovod Družbu, daje dojam da su u Budimpešti predani ostvarivanju tih ciljeva.