MOL protiv Hrvatske: Nastavak sukoba koji traje više od desetljeća

Najnovija vijest kako MOL pokreće arbitražni postupak pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu, ovaj put zbog mjera hrvatske Vlade iz rujna 2022. koje su obvezale Inu da Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) prodaje domaći plin po cijenama nižim od tržišnih, samo je još jedan u nizu političko-pravnih sukoba koji su obilježili povijest odnosa naše države i mađarske naftne kompanije.

Saga je počela prije više od 20 godina, točnije 2003., kada je MOL postao "strateški partner" preuzimanjem 25 posto plus jedne dionice Ine.

Priča se zahuktala pet godina poslije kada je MOL kupio dodatnih 22,15 posto dionica i izrastao u većinskog vlasnika kompanije. Već iduće, 2009. godine, potpisan je ugovor kojim se Vlada obvezala otkupiti plinski biznis od MOL-a.

Odmah potom kreću nevolje u raju. Sabor osniva povjerenstvo za istragu ugovora, a nakon što je MOL 2011. došao do vlasništva 47,46 posto dionica Ine i HANFA je podnijela kaznenu prijavu protiv čelništva MOL-a zbog sumnje u prijevare u gospodarskom poslovanju i manipulaciju tržište.

Sve je kulminiralo na ljeto iste godine kada je USKOK otvorio istragu protiv bivšeg premijera Ive Sanadera zbog sumnje da je primio mito od predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernádija te zloporabio svoj položaj kako bi MOL-u predao upravljačka prava u Ini.

Nakon toga je krenulo međunarodno parničenje između Hrvatske i MOL-a, a neki od tih procesa traju i danas.

Prvo je MOL koncem 2013. pokrenuo postupak pri ICSID-u tvrdeći da Hrvatska nije poštovala obveze iz glavnog ugovora o plinskom poslovanju. Tražili su odštetu od tadašnjih 6,5 milijardi kuna.

Taj proces je nakon devet godina napokon završen u srpnju 2022. odlukom da Hrvatska MOL-u mora isplatiti odštetu od 184 milijuna dolara, sa zateznim kamatama.

Valja spomenuti i kako je Hrvatska već izgubila jednu arbitražu protiv MOL-a pred komisijom UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL), koju je pokrenula Vlada Zorana Milanovića 2014. godine.

Hrvatska je u njoj zahtijevala da se zbog korupcije ponište Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na Inu i Ugovora o plinskom poslovanju. Taj postupku okončan je u prosincu 2016., a presudom su Mađari dobili 14,5 milijuna eura.

Sanader je u međuvremenu osuđen na deset godina zbog korupcije (kazna mu je kasnije, nakon ponovljenog suđenja i nove pravomoćne presude, smanjena na osam i pol godina), a trenutni premijer Andrej Plenković pompozno je koncem 2016. najavio otkup svih 49,1 posto dionica Ine u vlasništvu MOL-a. Ispostavilo se da Plenković prijeti praznom puškom, MOL je nastavio upravljati Inom, dok se u javnosti kritizira zapostavljanje domaćih kapaciteta, a posebno riječke i sisačke rafinerije.

Pravna saga se nastavlja točno pet godina nakon što je UNCITRAL donio arbitražni pravorijek u korist MOL-a koncem 2016. godine. Naime, tadašnji ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić u prosincu 2021. najavljuje kako će Hrvatska pokrenuti reviziju odluke pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom. Početkom 2022. godine Vlada je i pokrenula tu reviziju i odlučila zaustaviti potencijalni otkup MOL-ova udjela u Ini.

MOL i hrvatska strana u međuvremenu su se uspjeli dodatno sukobiti preko Janafa koji su Mađari optužili za neopravdano visoke tarife za transport nafte. Čelnik MOL-a Hernádi, protiv kojeg je također donesena presuda za korupciju na hrvatskim sudovima, žalio se da Janaf iskorištava MOL-ovu "ranjivu poziciju" i praktički se bavi ratnim profiterstvom. Iz Janafa su, naravno, demantirali te tvrdnje.

Za čelnikom MOL-a Zsoltom Hernádijem je raspisana međunarodna tjeralica | Bloomberg

Tako naposljetku dolazimo i do posljednje arbitraže koju, prema priopćenju od vikenda, MOL pokreće protiv Hrvatske zbog mjera Vlade iz rujna 2022. koje su obvezale Inu da Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) prodaje domaći plin po cijenama nižim od tržišnih.

"MOL potvrđuje da je pokrenuo arbitražu protiv Republike Hrvatske zbog  nadoknade štete proizašle iz mjera koje je Hrvatska nametnula tržištu plina 2022. i 2023. Te su mjere prisilile Inu da domaći plin prodaje za maleni dio poštene tržišne cijene HEP-u, koji je u potpunom državnom vlasništvu", stoji u priopćenju MOL-a, uz napomenu da neće davati nikakve dodatne informacije o tom slučaju.

Podsjećamo, sporne mjere Vlade rezultirale su i jednom od financijski najtežih korupcijskih afera u javnosti poznatijom kao slučaj "Plin za cent", kroz koju je Ina oštećena za oko 133 milijuna eura.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar