Europska komisija predložila je članicama EU uvođenje poreza na ekstraprofit još u ožujku. Ideja je da se od dodatne dobiti, koju zahvaljujući visokim cijenama ostvaruju energetske kompanije, financiraju dodatni proračunski rashodi. Oni su nastali jer države uvode razne programe pomoći građanima i kompanijama kako bi se lakše nosili s višim troškovima energije, ali i općenitim rastom cijena. Model stoga razmatra i hrvatska vlada koja treba finalizirati model.
"Bruxelles je primijetio kako su određeni sektori, prvenstveno energetski, ne svojom poslovnom politikom, nego zbog okolnosti kriza - iznad prosječno profitirali. Proračun je stabilan. Cilj je vidjeti koji su to poslodavci imali iznad prosječne profite i dio toga usmjeriti ciljano u mjere građanima. Uredba EK potpisuje to za energetski sektor. Neke države su propisale porez od 50 i 80 posto", rekao je Marko Pavić, HDZ-ov član saborskog Odbora za financije i državni proračun.
Pavić je naglasio kako je Vlada stala iza poduzetnika i građana kad je trebalo te dodao kako se model još mora finalizirati i da nije još odlučeno hoće li se porez odnositi samo na energetski sektor ili na sva poduzeća. "Nije cilj destimulirati izvoz, sprječavati zapošljavanje, nego je cilj onima koji su ostvarili neke ekstra profite, ali ne svojim poslovnim odlukama ili izvozom nego okolnostima, da se dio toga prenese u socijalne transfere", zaključio je Pavić gostujući na HRT-u.
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber rekla je kako je pola država EU-a uvelo porez na ekstra profit za vrijeme krize samo u energetskom sektoru, osim Španjolske i Mađarske koje su išle u nešto širu primjenu te je kao rezultat tih najava tržište kapitala palo za šest posto. "Nama je najveći problem tko će definirati koja je to dobit koja bi bila iznad neke normalne dobiti. Dobit se generira iz poslovanja, ali i tijekom godine."
U srijedu je u službenoj izjavi rekla kako je HUP kategorički protiv novog poreza na dobit. "Imamo informaciju da je Ini dobit porasla sto posto u odnosu na 2021. godinu. Mi smo protiv dodatnog oporezivanja, mi želimo relaksaciju poreza, osobito poreza na dohodak. Želimo da se što je manje moguće oporezuje rad. Međutim, direktiva EK je uglavnom usmjerena u energetski sektor i ako se pokaže da je neka kompanija profitirala na špekulativnom rastu, ovom divljanju cijena energenata, onda taj dio ima smisla. Međutim nikako izvan energetskog sektora."
Za kraj je rekla kako smatra da je vlada razumna i da uzima u obzir argumente poslodavaca. "Inflacija proizvođačkih cijena je preko 25 posto, a registrirana stopa potrošačke inflacije 12,8 posto prošli mjesec. Sve ovo između je nešto što proizvođači gutaju kroz svoj račun dobiti i gubitka i to je de facto ono što uništava njihovu profitabilnost", zaključila je Weber.
SDP-ov član saborskog Odbora za financije i državni proračun, Branko Grčić je naglasio kako je ključno reći što je ekstra profit. "Ljudi ga još definiraju kao neočekivanu dobit. Dakle, neplanirana zarada. Ona nije rezultat povećanja količine proizvoda i usluga. Dakle, prije svega on je rezultat povećanja vrijednosti koja je ostvarena na tržištu isključivo radi inflacije u ovim uvjetima. To nije dobit ostvarena inovativnošću kao primjerice u nekim IT firmama. Mi smo mjesecima tvrdili da energetski sektor diže cijene neopravdano. Ako je tu 70 posto domaće proizvodnje, onda ne znamo zašto bi cijene bile one koje su važeće na cijelom EU tržištu. A višestruko su manji troškovi proizvodnje električne energije u Hrvatskoj. Ta razlika je ono što daje tim energetskim kompanijama ekstra profit", zaključio je.
S druge strane, predsjednik Nezavisnih sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Vilim Ribić je rekao kako se nikako ne može složiti s predstavnicima HUP-a.
"To me već dugi niz godina iritira. Ta vrsta jednostranog, uskogrudnog, kratkoročnog pogleda na stvari. Nije rast cijena nastao samo u energetskom sektoru. Spomenuta je hrana. Ali i drugdje su mnogi poduzetnici anticipirali moguć rast cijena i spekulativno se ponašali. Primjerice, Europska centralna banka, Američka centralna banka i MMF upozoravaju daje uzrok ove inflacije dvojak. Jedan je troškovni, inputi koji ulaze u konstrukciju cijene proizvoda, a drugi je spekulativni. Mnogi su se sad okoristili. Zašto oni koji su se okoristili ovom situacijom, dizali cijene unaprijed, ostvarili visoku dobit, ne bi dali doprinos svome društvu, svojim građanima", zaključio je Ribić.
.webp){kind=icon}
