.webp){kind=icon}
Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i predsjednik uprave Plive Mihael Furjan za Bloomberg Adriju kaže kako bi dodatan porez na dobit, koji je zgrozio dobar dio velikih poslodavaca, mogao završiti i na sudu.
Posljednji je dan javnog savjetovanja o Vladinu prijedlogu zakona o dodatnom porezu na dobit prema kojem bi ga plaćale kompanije koje su ove godine imale prihod veći od 300 milijuna kuna, i to po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.
"Ako bi to bio veći iznos, značajniji, da, tužit ćemo. Naravno, ako se radi o nekoliko milijuna kuna, onda ne bismo, ali ako će se raditi o desetcima milijuna kuna, onda da, onda bismo i mi tužili.", govori prvi čovjek Plive.
Čitaj više
Weber: Odustanite od zakona o dodatnom porezu na dobit, štetan je i opasan
Novi porez će onemogućiti nastavak investicija i daljnji porast plaća.
30.11.2022
Vlada porezom cilja na dobit Ine, ostale kompanije unosne kolateralne žrtve
Analitički tim Bloomberg Adrije pretresao je poslovne brojke vrha hrvatskog gospodarstva.
25.11.2022
Primorac: U Hrvatskoj nema tvrtki čije je oporezivanje predviđeno uredbom EU
Irena Weber pozvala je Vladu da odustane od poreza kojeg će u ovakvom obliku, uz Hrvatsku, imati samo Mađarska.
22.11.2022
Porez na dobit mogao bi donijeti rekordni prihod za proračun
Od redovnog i posebnog poreza na dobit moglo bi stići gotovo 14 milijardi kuna.
21.11.2022
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber u srijedu je podsjetila kako, prema Vladi, a tako je analizirao i HUP, u Hrvatskoj ima oko 208 velikih kompanija na koje bi se taj novi porez odnosio i koje su u 2021. imale prihode veće od 300 milijuna kuna.
Štetan i opasan zakon
Koliko će ih biti u 2022. još se ne zna, ali za HUP je potpuno neprihvatljivo da prihodi budu kriterij za dodatni porez na dobit, koji bi primjerice morao platiti poduzetnik koji ima 300 i više milijuna kuna prihoda i rast dobiti iznad 20 posto, a ne npr. koji ima 295 milijuna kuna prihoda i možda znatno veći rast dobiti. Također, time bi u porezne škare ušle i tvrtke koje su primjerice 2018. bile srednje, a u međuvremenu su se razvile u velike.
"Pitamo se koja je svrha ovoga, pogotovo sada kada imamo oko šest milijardi kuna dodatnog prihoda u proračunu od PDV-a. Stvarno ne vidimo razlog da se ide udarati na likvidnost velikih kompanija koje investiraju, zapošljavaju i povećavaju plaće pokušavajući time zadržati radnike kojih nam sve više nedostaje", zaključila je Weber.
Analiza Bloomberg Adrije pokazala je kako će Vladin jednokratni porez najviše opteretiti nacionalne naftne kompanije i dvije veće poslovne banke. U obzir su uzete kompanije čije su dionice izlistane u najvišoj kotaciji Zagrebačke burze, sastavnice dioničkog indeksa Crobex10, kao i druge kompanije čije poslovanje sugerira kako bi u znatnijoj mjeri mogle biti obuhvaćene novim porezom. Rezultati izračuna pokazali su kako bi otprilike 1,4 milijarde kuna dodatnog poreznog opterećenja otpalo na samo šest kompanija.
Izračun pokazuje kako bi čak polovicu cjelokupno planiranog iznosa mogla platiti Ina. U vrhu joj se po ovogodišnjem ekstraprofitu, odnosno dodatnom porezu na njega još pridružuju i dvije banke s najvišom rastom dobiti: Zagrebačka i Erste & Steiermärkische. "Izračun je napravljen temeljem podataka o poslovanju dostupnih u ovoj godini, što za izlistana dionička društva znači zaključno s rujnom ove godine, dok za neizlistana društva predstavljaju podaci za prvo polugodište", objašnjavaju analitičari.
