Primorac: U Hrvatskoj nema tvrtki čije je oporezivanje predviđeno uredbom EU

Burno je bilo u utorak na radnom ručku u organizaciji HUP-a. Najavljene teme je zasjenio novonajavljeni porez na ekstraprofit. Čelnica HUP-a Irena Weber pozvala je Vladu da odustane od novog poreza za kojeg tvrdi da nepravedno kažnjava najbolje jer se odnosi na sve, a ne samo energetske tvrtke kako je predviđeno uredbom Europske unije, a ministar financija Marko Primorac uzvratio je kako su svi poduzetnici vapili za pomoću države i da se nitko od njih nije bunio protiv intervencionizma kad im je to išlo na ruku.

Naši poduzetnici, rekla je Weber, osjećaju jedno veliko razočaranje čak i jedan nivo ogorčenosti oko prijedloga poreza na dobit.

"Posebno bi skrenula pozornost na naše poduzetnike koji apsolutno nisu profitirali ovim zadnjim makroekonomskim aktivnostima, poduzetnici su frustrirani, osobito oni koji su koristili svoje znanje i svoje ulaganje kako bi povećali interne efikasnosti i povećali dobit", rekla je.

Imamo poduzetnike, kaže, čiji poslovni ciklus traje jako dugo, to su u prvom redu developeri i građevinari kod kojih dobit značajno fluktuira te se mnogima od njih dogodilo da su upravo ove godine, koja je prva godina oporavka nakon pandemije, ostvarili značajan priljev dobiti kojom nisu niti pokrile gubitke iz prethodnih godina.

"Malo me čak i frustrira, s obzirom na to da je teško kontinuirano ponavljati argumente koji su utemeljeni na činjenicama iz financijsko ekonomske struke, kad ti argumenti nekako ne dobacuju s druge strane stola. Ali neću se umoriti i ponavljat ću to iz početka" rekla je.

Irena Weber, HUP / Bloomberg Adria

Zašto u HUP-u smatraju da je ovaj novi porez na ekstraprofit duboko nepravedan i da definitivno kažnjava najuspješnije?  "Prijedlog obuhvaća sve sektore bez obzira na industriju u kojoj posluju, iako odredba EU jasno sugerira da bi se ovim solidarnim porezom trebalo obuhvatiti jedino i samo energetske kompanije koje posluju u energetskom sektoru i ako su stvarno ostvarile ekstraprofit. U našem slučaju, išli smo jako široko, ekstra dobit će postati i dobit koja proizlazi iz investicija i unutarnjeg poslovnog restrukturiranja", objasnila je Weber.

I meni je ovo izazovan govor i sastanak, rekao je ministar financija Primorac. Dvojio sam na koji način da ovo obavimo, pitao sam organizatore da li uopće žele da dođem, započeo je ministar svoj govor.

Za razliku od ponedjeljka i sastanka s izvoznicima, danas je stao pred poduzetnike i odgovarao na pitanja i slušao kritike. No, ni on nije štedio kritike, njegove su išle na račun poduzetnika.

"Svi su vapili za pomoć, i oni najveći", rekao je ministar. "Postojeće ugovore koje su trebali potpisati na preko 600 eura megavat sat, što je predstavljalo povećanje od desetak puta u odnosu na ono što su imali do tada, a slično je i s cijenama plina i ostalih energenata", rekao je ministar.

Ministar Primorac / Bloomberg Adria

I tražila se, kaže, hitna reakcija Vlade, tražile su se snažne intervencionističke politike, nije se tražilo prepuštanje tržištima da riješe situaciju. "U kratkom roku, odmah, iz proračuna. Koji pune svi hrvatski građani pa i oni koji su najugroženiji", kritičan je bio Primorac.

I nastavio. "Nekoliko dana, tjedan raspravljamo o dodatnom porezu na dobit. Snažnom intervencijskom politikom smo pomagali svima onima kojima je pomoć bila potrebna, pa i poduzetnicima, pa i najvećim poduzetnicima koji ostvaruju najveće prihode, najveće profite država je pomagala s ciljem očuvanja njihovog poslovanja. Prema onome što su nam isticali, alternativa je bila gašenje pogona, ukidanje poslovnica, otpuštanje radnika itd. Nitko tada nije ulazio u poslovanje poslovnih subjekata, nego smo shvatili poziv i adekvatno smo reagirali. I nitko se tu nije bunio. Niti je netko od poduzetnika rekao da on ne treba pomoć jer dobro posluje", rekao je.

Tko treba plaćati?

"Zakonski prijedlog cilja najuspješnije tvrtke, odnosi se na samo 208 najvećih kompanija što znači da neopravdano penalizira najbolje i najveće koji ujedno i najviše zapošljavaju i isplaćuju najviše plaća i koji su svojim zaposlenicima u zadnjoj godini digli plaće za prosječno 15 posto, značajno iznad povećanja plaća u javnom sektoru", rekla je Weber.

HUP smatra kako će  sektori s najvećim brojem zaposlenih podnijeti najveći teret. Porez će se odnositi najviše na prerađivačku industriju, financijsku i tvrtke u trgovačkom sektoru. Ne samo to, porez će platiti i najveće turističke tvrtke, ICT i brodarske tvrtke.

Na prerađivačku industriju se osvrnuo i ministar. "Ističe se i prerađivačka industrija, Ina je poduzeće koje prema NKD-u  prerađivačka industrija. Apeli su da se ta industrija isključi, dakle i Ina. Tko o tome može arbitrirati, ja ne mogu i ne želim ulaziti u to. Tko je s koje osnove ostvario, da li je pravedno ovo ili ono, čije su cijene rasle pravednije itd. Gdje ćemo povući liniju?", kazao je ministar.

Iz HUP-a poručuju kako EU uredba sugerira da se ovim porezom solidarnosti obuhvati isključivo i samo energetski sektor, a samo mi, uz Mađarsku, širimo ovaj porez na šire gospodarstvo. Apeliramo da se odustane od ovog poreza, rekla je Weber.

"Uredba je predviđena na subjekte koji ostvaruju preko 75 posto prometa u djelatnostima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerije, odnosno koji od toga ostvaruju svoje prihode. Mi u RH takvih poduzeća nemamo, niti jedno", objasnio je ministar.

Solidarnost ili kažnjavanje najboljih

U zoru očekivane recesije i krize, koja bi se mogla protegnuti i na 2024., poručila je Weber, potrebno je ojačati likvidnost i snagu najvećih kompanija, s obzirom na to da su one generator gospodarskog rasta. "Znamo da turistički sektor nije nadoknadio gubitke nastale u pandemijskim godinama, ali svejedno će i oni biti obveznici ovog novog poreza ako prijedlog ostane ovakav kakav je. ICT industrija, perjanica gospodarstva, isto će biti kažnjena s novim porezom nakon što su godinama ulagali u istraživanje u razvoj i sada će generirati više prihode i veću dobit", objasnila je.

Mi u HUP-u ne vidimo razloge za novi porez s obzirom na to da je proračun vrlo stabilan, deficit platne bilance pod kontrolom i dugoročno izgleda vrlo stabilno i kvalitetno s konzervativnim projekcijama za sljedeću godinu.

Ministar se baš i ne slaže s tezom kažnjavanja.  "Cijelo vrijeme se povlači ta teza o kažnjavanju poduzetnika, o ekstra profitu, o lovu u mutnom. To nije naša intencija. Ne želimo prokazivati određene poslovne subjekte, niti želimo arbitrarno odlučivati o tome čiji je rast dobiti bio utemeljen na mudrosti i kreativnosti, a čiji na nekim drugim okolnostima", rekao je.

Podsjetimo, prema prijedlogu novi porez zahvatit će one "kojima je prosjek četverogodišnje dobiti uvećan za 20 posto, sve ono što je povrh toga oporezivalo bi se po stopi od 33 posto, dakle dvije trećine tog povećanja dobiti s koje god osnove ono došlo. I dalje ostaje dovoljno za investicije, rast, plaće i sve ostalo", objasnio je ponovno Primorac.

Prijedlog je u javnoj raspravi, svi mogu iznijeti svoje argumente, zaključio je ministar.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar