Vlada porezom cilja na dobit Ine, ostale kompanije unosne kolateralne žrtve

Kontroverzni posebni porez na ekstradobit mogao bi, unatoč glasnim kritikama koje stižu iz svih poduzetničkih smjerova, ozbiljno pogoditi samo vrlo ograničeni broj kompanija među kojima se neke može smatrati i kolateralnim žrtvama. Analitički tim Bloomberg Adrije pretresao je poslovne brojke vrha hrvatskog gospodarstva s ciljem identificiranja potencijalnih obveznika dodatnog poreza i procjene iznosa dodatnog nameta koji bi oni mogli platiti. Analiza je pokazala kako će Vladin jednokratni porez najviše opteretiti nacionalne naftne kompanije i dvije veće poslovne banke.

U obzir su uzete kompanije čije su dionice izlistane u najvišoj kotaciji Zagrebačke burze, sastavnice dioničkog indeksa Crobex10, kao i druge kompanije čije poslovanje sugerira kako bi u znatnijoj mjeri mogle biti obuhvaćene novim porezom. Rezultati izračuna pokazali su kako bi otprilike 1,4 milijarde kuna dodatnog poreznog opterećenja otpalo na samo šest kompanija. U Vladi su prilikom predstavljanja prijedloga novog poreza objavili kako se očekuje da bi obveznicima moglo biti 200-tinjak kompanija i da su prihodi planirani u visini od dvije milijarde kuna.

Izračun pokazuje kako bi čak polovicu cjelokupno planiranog iznosa mogla platiti Ina. U vrhu joj se po ovogodišnjem ekstraprofitu, odnosno dodatnom porezu na njega još pridružuju i dvije banke s najvišom rastom dobiti: Zagrebačka i Erste & Steiermärkische. "Izračun je napravljen temeljem podataka o poslovanju dostupnih u ovoj godini, što za izlistana dionička društva znači zaključno s rujnom ove godine, dok za neizlistana društva predstavljaju podaci za prvo polugodište", objašnjavaju analitičari.

Temeljem tih podataka procijenjen je iznos obveze po porezu na ekstraprofit koji bi nekolicina najvećih kompanija registriranih u Hrvatskoj mogla platiti sukladno prijedlogu zakona i pretpostavljenom ishodu poslovanja u ovoj godini. Ishod poslovanja za preostali dio godine "izračunat je pod konzervativnom pretpostavkom nastavka trendova iz recentnih mjeseci, dakako uzimajući u obzir specifične sezonalnosti po industrijama", napominje naš analitički tim.

Ina bi tako mogla platiti dodatnog poreza u iznosu od gotovo milijardu kuna. Nacionalna naftna kompanija u proteklih je nekoliko mjeseci umiješana u nekoliko skandala vezanih uz vlasničku i upravljačku strukturu, kao i poslovanje prirodnim plinom čija je cijena, baš kao i sirovoj nafti te derivatima, ove godine znatno skočila. Upravo s tim skokom, i financijskim rezultatima koji proizlaze iz njega, povezana je i ljetošnja preporuka iz Bruxellesa o uvođenju poreza na ekstradobit kompanijama u energetskom sektoru.

Buka u eteru, tišina na savjetovanju

Na niz kritika poduzetnika u proteklih desetak dana o tome kako Hrvatska svojim prijedlogom poreza izlazi izvan okvira briselske preporuke jer on obuhvaća sve kompanije, ministar financija Marko Primorac je početkom tjedna istaknuo da Hrvatska zapravo niti nema kompanija koje bi potpale pod kriterije kako ih je preporučio Bruxelles. Interesantno, usprkos glasnom javnom negodovanju nakon što je prijedlog Zakona o dodatnom porezu na dobit prije sedam dana ušao u javnu raspravu, gdje će ostati do kraja ovog mjeseca, niti jedna velika kompanija, niti jedno udruženje poduzetnika nije ostavilo nikakav komentar na prijedlog.

Osim Ine, znatnije iznose ekstradobiti mogle bi platiti i dvije velike banke: Erste banka blizu dvjesto milijuna kuna, a Zagrebačka oko 160 milijuna, procjenjuje naš analitički tim. Bankovni sektor ove godine općenito posluje poprilično uspješno, ali bi se moglo činiti neopravdanim da one koje ostvaruju posebno dobre rezultate to i "plate". Končar elektroindustrija bi se mogla naći pod dodatnim opterećenjem za 65 milijuna kuna, Ericsson NT za 25 milijuna, a Podravka na čijem se čelu od početka prošle godine nalazi bivša ministrica Martina Dalić tek 11 milijuna kuna.

Naši su analitičari istaknuli i kako njihova procjena ne uključuje Enna grupu, Pavla Vujnovca "za koju bismo zbog prirode posla očekivali da će biti pod obvezom plaćanja novog poreza". Pod kapom Enna grupe posluje Prvo plinarsko društvo koje bi, temeljem znatnog skoka cijena plina, ove godine moglo imati vrlo znatan skok financijskih pokazatelja. Poslovanje Enna grupe nije uključeno u procjenu jer ga "nije u mogućnosti dovoljno precizno procijeniti zbog neobjavljivanja rezultata poslovanja unutar kalendarske godine".

Analitičari Bloomberg Adrije napominju kako kompanije mogu pronaći načine da kroz zadnje tromjesečje ove godine prilagode svoje rezultate i time smanje ili izbjegnu obvezu dodatnog poreznog opterećenja. "Najbolji primjeri su prilagodbe ispravaka vrijednosti, koji se u današnjim okolnostima mogu pravdati slabljenjem gospodarskih izgleda", komentiraju.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar