.webp){kind=icon}
Bura koju je podigao prijedlog poreza na ekstradobit predstavljen prošlog tjedna ne smiruje se. "Taj porez je nepravedan i pokazuje prije svega jedno nerazumijevanje Vlade i europskih institucija da rast BDP-a itekako ima veze s rastom profita poduzetnika", rezolutna je Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Ivanov smatra da se ne pravi razlika između onih koji će veću dobit ostvariti kao rezultat investicija, kao rezultat otvaranja svjetskog gospodarstva nakon pandemije i konačno poboljšanih dobavnih lanaca. "Ove godine su se stvari konačno poboljšale i kad su izvoznici, sektor turizma i svi ostali mogli ostvariti veću dobit, uvođenje takvog poreza je besmisleno", kaže.
Smatra da je još besmislenije u njega uvlačiti prerađivačku industriju, turizam i građevinarstvo. To su sektori koji nužno nisu mogli profitirati od rasta cijena nafte, plina i drugih energenata. "A drugi je problem što naša statistika ne zna napraviti razliku tko je ostvario prihode u energetskom sektoru i mogao ostvariti ekstradobit vezano za rast cijena energenata", kaže.
Čitaj više
Tadić: Nadamo se da prijedlog o ekstraprofitu u ovom obliku neće proći
Prijedlog Vlade još je u e-savjetovanju te se nadaju da će biti usvojeni konkretni komentari.
21.11.2022
Porez na dobit mogao bi donijeti rekordni prihod za proračun
Od redovnog i posebnog poreza na dobit moglo bi stići gotovo 14 milijardi kuna.
21.11.2022
Primorac: Borba za profitne marže ne može biti ispred interesa građana
Dodatni porez na dobit trebao bi biti uveden do kraja godine jer se odnosi na dobit ostvarenu u 2022.
21.11.2022
Grubišić: Porez na ekstraprofit u svakom smislu loš
Porezom se šalje i loša poruka investitorima jer se pravila igre mijenjaju dok igra traje.
21.11.2022
S njom se slažu i poduzetnici, mahom neugodno iznenađeni ovom Vladinom najavom.
Vanja Burul, predsjednik Uprave Končar-D&ST | Bloomberg Adria
"Nažalost ulazimo u tu skupinu", rekao je Vanja Burul, predsjednik Uprave Končara D&ST. Upravo oni su u situaciji kakvu je opisala Ivanov. "U 2018. pokrenuli smo investicijski ciklus gdje smo uložili preko 120 milijuna u povećanje kapaciteta. Sukladno tome imamo i povećane prihode koji onda koreliraju s većom dobiti, ali u apsolutnom iznosu. Postotno je to, u našoj industriji, šest ili sedam posto dobiti gdje ja ne vidim da je to nekakva ekstradobit", objasnio je Burul.
Ali zbog apsolutnih iznosa upadaju u tu grupu. U Končaru D&ST su radili prve preliminarne proračune "i mogu reći da smo neugodno iznenađeni i ako to tako ostane bit će stvarno porazno. Računali smo da ćemo duplo više platiti poreza nego što smo dosad".
I Jadran galenski laboratorij (JGL) će zahvatiti nove porezne škare. "JGL je u zadnje dvije godine uložio 500 milijuna kuna u tehnološku tranziciju, rast kapaciteta, razvoj novih proizvoda, razvoj strateških kompetencija.. Zaposlili smo 200 novih ljudi, razvili nova tržišta i u tom smislu nismo baš očekivali ovaj dodatni porez", rekao je predsjednik upravnog odbora JGL-a Ivo Usmiani.
Predsjednik upravnog odbora JGL-a Ivo Usmiani | Bloomberg Adria
Ovaj porez neće ugroziti radna mjesta u JGL-u, poručuje Usmiani. Ali, smatra, bilo bi bolje da se uloži u strateške kompetencije naših zaposlenika, u rast plaća ili u njihovo znanje.
Zelena tranzicija
Ivanov je objasnila kako će porezom biti obuhvaćeni i oni koji ulažu u obnovljive izvore i oni koji su među prvima krenuli u tom smjeru.
U Končaru D&ST uvijek se nadaju da će doći do nekih korekcija prijedloga. "Želimo sudjelovati u energetskoj tranziciji, a onda dobijemo neplanirani udarac", rekao je Burul.
"To znači da s jedne strane pričamo da stimuliramo stvaranje energije iz obnovljivih izvora, da stimuliramo izvoz s većom dodanom vrijednosti, a dodana vrijednost je i profit. Ako se ne shvaća da je profit dodana vrijednost i da to itekako ima veze s višim stopama rasta BDP-a u ovoj godini, onda je to krajnje nerazumijevanje ekonomije", objasnila je Ivanov.
Savjet stručnjaka
Država bi, umjesto da uvodi oporezivanje ekstradobiti, smatra Ivanov, trebala uvesti i vratiti zaštitnu kamatu kakvu je imala nekada. "Njom se na ukupni kapital priznavalo nekakvih pet posto kao odbitak od osnovice za obračun poreza na dobit kako bi se u uvjetima inflacije sačuvao kapital."
Uzimati jednima da se namire drugi je apsolutno promašena teza, smatra, u samom startu od Europske komisije.
"Vlada se uplela u nešto što joj zaista nije trebalo i moglo bi je to koštati na nekim budućim izborima", smatra Ivanov.
"Što nas se manje oporezuje, to smo konkurentniji", komentirao je Davor Baković, predsjednik Hrvatskih izvoznika. Ovo će, kaže, umanjiti investicijski potencijal i konkurentnost u svijetu.
