.webp){kind=icon}
Hrvatska ima razloga da s optimizmom pristupi rješavanju ključnih gospodarskih pitanja kao što su obuzdavanje inflacije, reforma obrazovnog sustava i poboljšanje tržišta rada ili unaprjeđenje poslovne klime s obzirom na to da je integrirana u europske i svjetske gospodarske tijekove i ima stabilne javne financije, ocjenjuje se u priopćenju Hrvatske gospodarske komore (HGK) nakon skupa Dan hrvatskih financijskih institucija održanog u ponedjeljak.
Zaključak je skupa da je hrvatski financijski sustav stabilan i otporan te da od ulaska u Europsku uniju (EU) gotovo stalno bilježimo suficite na tekućem računu platne bilance zbog čega je inozemna zaduženost poduzeća i države u stalnom padu.
Također je istaknuto da je, nakon uvođenja eura i ulaska u šengenski prostor, vrlo važan poticaj ubrzanju rasta moguć i od ulaska u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), za što se Hrvatska priprema.
Čitaj više
Plenković: Hrvatska će pristupanjem OECD-u biti u klubu najrazvijenijih
Članstvo u OECD-u značit će "perfektuiranje našeg funkcioniranja", poručio je Plenković na konferenciji o ulasku u OECD.
20.04.2023
Rast kamata pumpa dobit banaka, potrošači sve teže plaćaju dugove
Amerikanci sve češće kasne s podmirivanjem obaveza po kreditnim karticama i kreditima.
20.04.2023
Mnogi stariji Amerikanci nemaju ušteđevinu za mirovinu
Amerikanci stariji od 59 godina nespremniji su za umirovljenje od mlađih kolega, pokazalo je istraživanje Credit Karme.
18.04.2023
"Nakon ulaska u europodručje i šengenski prostor nastavljamo dalje raditi na unapređenju regulatornog i institucionalnog okvira kako bi u budućnosti naše financijske institucije bilo što uspješnije, predvodeći tranziciju prema održivim ekonomskim aktivnostima, ali i rastu standarda te boljitku našeg društva u cjelini", poručila je ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav u Ministarstvu financija Ana Zorić.
Ana Zorić
Optimizam je unio i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekavši da je hrvatski bankovni sustav iznimno stabilan i profitabilan u neizvjesnom okružju rastućih troškova financiranja i previranja u globalnom bankarstvu.
"Tome pridonose stabilizacija gospodarskog rasta i popuštanje inflacijskih pritisaka, kao i visoka razina kapitala i likvidnosti domaćih banaka. Profitabilnost banaka mogla bi dodatno porasti u okružju rastućih kamatnih stopa, unatoč mogućem povećanju kreditnog rizika zbog rasta tereta otplate duga za građane i poduzeća. Pritom su prilagodbe povezane s uvođenjem eura ublažile intenzitet prijenosa restriktivne politike Europske središnje banke na domaće kamate u odnosu na ostale članice europodručja", kazao je Vujčić te dodao da u takvim uvjetima HNB nastavlja s provođenjem makrobonitetne politike usmjerene na jačanje otpornosti banaka izgradnjom dodatnih slojeva kapitala kako bi povećao njihovu otpornost na moguće gubitke u slučaju nepovoljnih financijskih i ekonomskih scenarija.
Vujčić je rekao da neto kamatni prihodi banaka rastu jer kamatne stope na kredite rastu brže nego na depozite, pa se kamatna marža povećava. Kamatne prihode znatno povećavaju i sredstva deponirana na prekonoćni depozit kod središnje banke.
Po njegovim riječima, intenzitet rasta kamatnih stopa na postojeće kredite ublažava rasprostranjena praksa fiksiranja kamatnih stopa, što Hrvatsku uvrštava u skupinu zemalja s najmanjim udjelom kredita s promjenjivom kamatnom stopom u roku godine dana.
"Tako u usporedbi s drugim bankovnim sustavima u Europi, rizik od rasta kamatnih stopa u ovom trenutku u Hrvatskoj je manji. To je ono što ja nazivam najboljom zaštitom potrošača", istaknuo je Vujčić.
Prema riječima predsjednika Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigmana, ova je godina donijela oporavak dionica na Zagrebačkoj burzi, kao i mirovinskih fondova
Ante Žigman
"Tako su mirovinski fondovi kategorije A do sada nadoknadili gubitak prinosa iz prošle godine, a mirovinski fondovi B i C kategorije također su zabilježili pozitivan prinos", kazao je Žigman. Napomenuo je i da se do kraja ove godine očekuju prva izvješća naših fondova i investicijskih društava o održivim ulaganjima te da će veliku regulatornu promjenu u tom dijelu već sljedeće godine doživjeti i velika poduzeća koja kotiraju na burzi.
Predsjednik Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova te predsjednik uprave ZB Investa Hrvoje Krstulović ocijenio je da je članstvo u eurozoni utjecalo na smanjenje unutarnjih trenja na domaćem tržištu kapitala i povećalo njegovu atraktivnost i dostupnost stranim ulagateljima.
"Promoviramo investicijske planove građana kako bi mjesečnim uplatama u investicijske fondove štedjeli na tržištu kapitala te ublažili učinke ekonomskih ciklusa. Podržavamo i dajemo prednost izdavateljima koji svoje poslovanje čine transparentnim u pogledu njihova utjecaja na okolišne i socijalne čimbenike", kazao je Krstulović.
