Strana vlasnička ulaganja u domaće nekretnine lani su dosegnula rekordan iznos od 897,8 milijuna eura, pokazuju preliminarni podaci Hrvatske narodne banke (HNB) objavljeni u utorak. Brojka je za 14 posto viša od 791 milijun eura iz 2021. godine i najviša je u posljednjih 30 godina, za koje središnja banka navodi podatke.
Rekord se mogao i očekivati s obzirom na to da se objavljuju konstantne vijesti o velikoj potražnji za nekretninama na domaćem tržištu. No visoku brojku ipak treba uzeti s dozom opreza jer je na iznos zasigurno utjecao i rast cijena, kako opći tako i samih nekretnina. Državni zavod za statistiku (DZS) je prije nekoliko dana objavio da su cijene stambenih objekata lani u prosjeku porasle za 14,8 posto. Stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena lani je iznosila 10,7 posto.
Uzmu li se, dakle, u obzir ova kretanja cijena, čini se da je inozemna kupnja domaćih nekretnina lani bila otprilike na razini na kojoj je bila i 2021. godine. No brojke i dalje pokazuju izniman rast stranog interesa za hrvatskim nekretninama u posljednje dvije godine. Prije 2021. godine, rekordna je bila 2020. godina, s "tek" 330 milijuna eura stranih vlasničkih ulaganja.
Objavljene brojke dio su šire statistike središnje banke objavljene u utorak koja pokazuje da su ukupna strana izravna ulaganja u Hrvatsku lani iznosila 3,49 milijardi eura, 11 posto manje nego u 2021. godini. Sektor nekretnina sada se izdvaja kao najveći pojedinačni sektor za inozemne investicije, a nakon njega slijede financijske djelatnosti, kamo je lani plasirano 525 milijuna eura.
Od sektora prema kojima HNB prati statistiku, još se izdvajaju tzv. upravljačke djelatnosti s 300 milijuna eura pristiglih lani, trgovina na malo s ulaganjima od 272 milijuna i sektor smještaja s ulaganjima od 209 milijuna eura. Uz njih tu je i sektor opskrbe električnom energijom i plinom kamo je tijekom 2022. plasirano 191 milijun eura inozemnih investicija.
Nažalost, statistika središnje banke ne otkriva detalje pojedinih transakcija, a i zbog načina na koji se one prate i oblikuju često nije lako precizno utvrditi dodatne detalje. Pojedina ulaganja, primjerice, mogu biti klasificirana kao izmjena vlasničkih udjela među holding kompanijama, iako one kontroliraju kompanije iz drugih sektora, primjerice plinskog, kemijskog ili nekog trećeg.
Jasan trend
Zbog toga temeljem te statistike nije lako zaključiti odakle dolazi najveći broj investicija u domaće nekretnine. Tradicionalno, najveći investitori u Hrvatsku su Austrija, Njemačka, Italija, Mađarska i Slovenija, ali brojne transakcije iz tih, ali i drugih zemalja bilježe se posredno kroz neke treće države. U prilog tome govori upravo podatak da nam je lani, prema statistici HNB-a, najveći dio od čak 816 milijuna eura investicija stiglo s Malte.
Bez obzira na to, trend sve jače inozemne kupnje domaćih nekretnina jasno je uočljiv. S desetgodišnjicom ulaska Hrvatske u članstvo Europske unije 1. srpnja ove godine ukidaju se i posljednja ograničenja za kupnju poljoprivrednih zemljišta, tako da nije nemoguće da će do kraja ove godine dio stranih ulaganja otpadati i na taj segment.
.webp){kind=icon}
