Viši savjetnik u direkciji za europske odnose HNB-a Mislav Brkić istaknuo je kako su pristup izdašnom financiranju iz EU-a i zdravi makroekonomski fundamenti Hrvatskoj omogućili očuvanje financijske stabilnosti.
Brkić je u srijedu održao online prezentaciju naslovljenu "Kako je Hrvatska uspjela očuvati financijsku stabilnost tijekom pandemijske krize?" i naglasio kako je odgovor hrvatske ekonomske politike na pandemijsku krizu bio znatno snažniji od odgovora na financijsku krizu iz 2008. godine.
"To se posebice odnosi na fiskalnu politiku koja je tijekom pandemijske krize pružila ključnu potporu gospodarstvu, koja je 2008. godine bila naglašeno restriktivna. Uvođenjem eura Hrvatska je stekla veću otpornost i pristup dodatnim izvorima financiranja koji će joj uvelike olakšati suočavanje s krizama u budućnosti", istaknuo je Brkić.
Čitaj više
Savjet HNB-a identificirao glavne rizike za financijsku stabilnost u Hrvatskoj
To su visoka inflacija, usporavanje svjetske gospodarske aktivnosti i porast troškova financiranja.
14.02.2023
Vujčić: Monetarna politika mora biti dovoljno restriktivna da spusti inflaciju
ECB je najavio da će i na sjednici u ožujku ponovo podići kamatne stope za pola postotnog boda.
13.02.2023
Vujčić: U siječnju se očekuje daljnje usporavanje inflacije
Trend je da bi inflacija u Hrvatskoj trebala biti otprilike kao i u eurozoni.
23.01.2023
HNB će i nakon ulaska u eurozonu upravljati s 25 milijardi eura rezervi
S uvođenjem eura prestaje potreba za održavanjem stabilnog tečaja.
24.11.2022
Naveo je kako se Hrvatska u ožujku 2020. suočila s velikim problemima jer je bio ogroman pritisak na zdravstveni sustav. "Bile su velike potrebe države za financiranjem u vrijeme lockdowna, kada su bili znatno pogoršani izgledi za gospodarski rast, uz paralelan rast kamatnih stopa na vanjski dug i deprecijacijskih pritisaka na kunu", pa je dodao kako je odluka HNB-a o otkupu obveznica bila riskantna, ali nužna za normalizaciju tržišta.
Istaknuo je kako će članstvo u eurozoni uvelike povećati otpornost na buduće krize zbog izostanka valutne neusklađenosti imovine i sektora u privatnom i javnom sektoru te da kretanja na deviznom tržištu više nisu relevantna za Hrvatsku. "Državne obveznice Republike Hrvatske bit će uključene u otkup obveznica u slučaju da ECB opet pokrene program otkupa, a velika prednost je i mogućnost zaduživanja pri Europskom mehanizmu za stabilnost u slučaju krize", zaključio je Brkić.
.webp){kind=icon}
