.webp){kind=icon}
Rezultate u javnim financijama treba promatrati sa zrnom soli s obzirom na to da je inflacija inicijalno snažno djelovala na punjenje proračuna te nominalni rast BDP-a, istaknuo je glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić.
Efekt inflacije na javne financije je u praksi uglavnom jednokratne prirode, s obzirom na to da nastavak visoke inflacije
rezultira kumulativnim padom realnog dohotka, što u kombinaciji s rastom kamatnih stopa nagriza kupovnu moć građana, što usporava rast prihoda proračuna.
Osim toga, nakon gotovo potpunog oporavka od posljedica pandemije, daljnji rast turizma ograničen je padom investicija sektora u odnosu na pretpandemijske godine i suzdržanom potražnjom za putovanjima u neizvjesnom okruženju, stoji u publikaciji HUP-a.
Čitaj više
HUP traži od Vlade pojašnjenje oko uspoređivanja cijena
Ističu kako nije jasna metodologija usporedbe velikog opsega proizvoda.
17.01.2023
HUP: Cijene su rasle unatrag godinu i pol dana, ne zbog eura
HUP-Udruge trgovine poštuju zakonsku regulativu i navode da nije bilo propusta u formiranju cijena prilikom prelaska na euro.
10.01.2023
HUP: Kulminaciju inflacije očekujemo u prvom tromjesečju 2023. godine
"Nakon prosječnih 10,8 posto u 2022. godini, u sljedećoj godini očekujemo pad godišnje stope inflacije na 7,5 posto", predviđaju iz HUP-a.
16.12.2022
Stojić: ECB će kamate morati dizati znatno više nego što tržište očekuje
Zabranu rada nedjeljom u HUP-u smatraju diskrminatornom.
16.12.2022
"Unatoč snažnom usporavanju ili manjem padu ekonomije, u 2023. očekujemo nastavak solidnih kretanja u javnim
financijama. I uz pretpostavku deficita proračuna od oko dva posto BDP-a u naredne dvije godine, u 2023. očekujemo daljnji pad javnog duga na 67 posto BDP-a te blizu 65 posto BDP-a u 2024. zahvaljujući snažnom nominalnom rastu BDP-a", istaknuo je Stojić.
Dodao je kako sve to u konačnici utječe na snažan pad bruto potreba za financiranjem države do najniže razine u zadnjih 15 godina od oko 11 posto BDP-a u 2024. godine, a Hrvatska bi se u tom slučaju nakon niza godina napokon približila prosjeku Jugoistočne Europe.
HUP kao glavne rizike u pogledu daljnjeg pada javnog duga vidi dodatno usporavanje rasta ekonomije u odnosu na osnovni
scenarij, dodatne izdatke u zdravstvu, obrani te u sklopu zajedničkih EU-ovih politika subvencija cijena energenata i
prehrambenih proizvoda.
"S obzirom na to da Hrvatska ima drugi najveći porezni teret u EU-u, mjereno udjelom u BDP-u, bolji no očekivani trendovi u javnim financijama otvaraju prostor za daljnje porezno rasterećenje uz kontinuiranu disciplinu u javnim financijama i prevaljivanjem poreznog tereta na niskoproduktivne djelatnosti poput iznajmljivanja nekretnina. Naime, sadašnja struktura poreza i dalje prvenstveno penalizira rad, dok druge kategorije bogatstva, prvenstveno dohodak od imovine kao rentijera aktivnost gotovo da nisu u poreznim škarama", zaključio je Stojić.
