Rezultate u javnim financijama treba promatrati sa zrnom soli s obzirom na to da je inflacija inicijalno snažno djelovala na punjenje proračuna te nominalni rast BDP-a, istaknuo je glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić.
Efekt inflacije na javne financije je u praksi uglavnom jednokratne prirode, s obzirom na to da nastavak visoke inflacije
rezultira kumulativnim padom realnog dohotka, što u kombinaciji s rastom kamatnih stopa nagriza kupovnu moć građana, što usporava rast prihoda proračuna.
Osim toga, nakon gotovo potpunog oporavka od posljedica pandemije, daljnji rast turizma ograničen je padom investicija sektora u odnosu na pretpandemijske godine i suzdržanom potražnjom za putovanjima u neizvjesnom okruženju, stoji u publikaciji HUP-a.
Zabranu rada nedjeljom u HUP-u smatraju diskrminatornom.
16.12.2022
Autor: Miro Soldić
"Unatoč snažnom usporavanju ili manjem padu ekonomije, u 2023. očekujemo nastavak solidnih kretanja u javnim
financijama. I uz pretpostavku deficita proračuna od oko dva posto BDP-a u naredne dvije godine, u 2023. očekujemo daljnji pad javnog duga na 67 posto BDP-a te blizu 65 posto BDP-a u 2024. zahvaljujući snažnom nominalnom rastu BDP-a", istaknuo je Stojić.
Dodao je kako sve to u konačnici utječe na snažan pad bruto potreba za financiranjem države do najniže razine u zadnjih 15 godina od oko 11 posto BDP-a u 2024. godine, a Hrvatska bi se u tom slučaju nakon niza godina napokon približila prosjeku Jugoistočne Europe.
HUP kao glavne rizike u pogledu daljnjeg pada javnog duga vidi dodatno usporavanje rasta ekonomije u odnosu na osnovni
scenarij, dodatne izdatke u zdravstvu, obrani te u sklopu zajedničkih EU-ovih politika subvencija cijena energenata i
prehrambenih proizvoda.
"S obzirom na to da Hrvatska ima drugi najveći porezni teret u EU-u, mjereno udjelom u BDP-u, bolji no očekivani trendovi u javnim financijama otvaraju prostor za daljnje porezno rasterećenje uz kontinuiranu disciplinu u javnim financijama i prevaljivanjem poreznog tereta na niskoproduktivne djelatnosti poput iznajmljivanja nekretnina. Naime, sadašnja struktura poreza i dalje prvenstveno penalizira rad, dok druge kategorije bogatstva, prvenstveno dohodak od imovine kao rentijera aktivnost gotovo da nisu u poreznim škarama", zaključio je Stojić.
Američke carine na uvoz iz EU-a mogle bi smanjiti profit proizvođača automobila za 3.500 do 10.000 dolara po vozilu, prema analizi Bloomberg Intelligencea (BI).
Tržišta očekuju smanjenje kamata ECB-a, no odluke ovise o inflaciji i globalnim kretanjima. Slabosti u gospodarstvu mogu pomoći, dok ECB čeka jasniju sliku prije daljnjih poteza.
Bankare nije uzrujala ni najava Ministarstva financija kako će ukinuti naknadu za vođenje računa, naprotiv, odmah su najavili dizanje cijena ostalih usluga kako bi nadoknadili gubitak.
Samo u prošloj godini je iz Europske unije (EU) za Sjedinjene Američke Države (SAD) izvezeno gotovo 760 tisuća vozila vrijednih skoro 39 milijardi dolara.
Čeka se Trumpova najava carina, ali još nema nikakvih informacija o tome kako će to izgledati. Razmatra se nekoliko prijedloga, uključujući sustav višeslojnih carina s fiksnim stopama za pojedine zemlje, kao i prilagođeni recipročni plan.
Trumpov pristup ekonomiji kombinirao zaštitu domaće industrije s globalnim političkim pritiscima, koristeći ekonomsku snagu SAD-a kao najvećeg tržišta na svijetu da bi ekonomskim pritiskom natjerao ostatak svijeta na određene ustupke.
Unesite svoju e-mail adresu na koju ćemo vam poslati poveznicu za resetiranje lozinke
Premašen je maksimalan broj uređaja. Ako ste vlasnik računa, kliknite na "Pošalji prijavu e-poštom" kako biste primili e-poštu s linkom za prijavu. Slijedite link i moći ćete upravljati uređajima povezanim s vašim računom.