.webp){kind=icon}
"Rast inflacije u studenom je iznad očekivanja, ali i dalje u skladu s našim centralnim očekivanjima da će godišnja stopa inflacije kulminirati tijekom prvog kvartala 2023.godine", priopćili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Ističu kako su ubrzanju godišnje stope inflacije najviše doprinijele cijene transporta gdje bi pritisci u narednim mjesecima mogli popustiti zahvaljujući padu svjetskih cijena nafte usred rastućih očekivanja u pogledu recesije, slabljenju dolara te baznom efektu.
"Nakon prosječnih 10,8 posto u 2022. godini, u sljedećoj godini očekujemo pad godišnje stope inflacije na 7,5 posto", predviđaju iz HUP-a te dodaju kako u idućoj godini očekuju usporavanje mjesečne dinamike inflacije zahvaljujući slabljenju agregatne potražnje (recesiji tijekom prve polovine godine), padu dinamike cijena dobara, stabilizaciji cijena energenata (na visokim razinama) te normalizaciji nabavnih lanaca.
"U području uvoznih cijena već se daje naslutiti zaokret inflacije naniže s obzirom na suzdržana očekivanja u pogledu kretanja ključnih cijena sirovina, započetom padu cijena temeljnih dobra te deflatornim utjecajima iz kineske ekonomije", elaboriraju.
Nepotpun oporavak agregatne potražnje za uslugama po jenjavanju pandemije, manjak radne snage te inflacijska očekivanja doprinose daljnjim pritiscima na rast cijena usluga, smatraju u HUP-u.
"Na jučerašnjoj sjednici Europske središnje banke (ECB) podignuta je depozitna kamatna stopa za 50 baznih bodova na 2,00 posto te zaoštrena retorika kroz pripremanje tržišta na jači zahtijevan rast depozitnih kamatnih stopa prema 3,50 posto do proljeća, odnosno ljeta sljedeće godine. Rast kamata uz istodobno planirano smanjenje bilance ECB-a po dinamici od 15 milijardi eura mjesečno od ožujka nadalje također podiže rizik potresa te fragmentacije na europskim obvezničkim tržištima u situaciji kad se države članice europodručja spremaju značajno povećati svoje potrebe za financiranjem", stoji u komentaru HUP-a.
U tom slučaju očekuju pritiske na rast kamatnih spreadova perifernih članica eurozone koje uključuju i Hrvatsku, što stvara dodatni pritisak na rast cijene financiranja države.
"Uvezeni kamatni šok u kratkom roku mogao bi biti djelomično ublažen izuzetno snažnim rastom viška likvidnosti u domaćem bankarskom sustavu (oko 20 milijardi eura). U konačnici će uvjeti financiranja u privatnom sektoru u velikoj mjeri ovisiti o konkurenciji banaka i prilagodbi domaće potražnje u neizvjesnim makroekonomskim uvjetima", zaključuju iz HUP-a.
