.webp){kind=icon}
Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić je sjednicu Europske središnje banke (ECB) od četvrtka prozvao najupečatljivijom još od vremena Maria Draghija.
"Posebno iznenađuje što u projekcijama za sljedećih nekoliko godina ECB vidi višu temeljnu inflaciju u idućoj godini, a ni u 2025. ne vidi njen pad na stabilizacijskih dva posto. To znači da će trebati dizati kamatne stope znatno više nego što trenutno očekuje tržište. Kao dodatni efekt koji će djelovati na kamatne stope, (…) prvi put je najavljen provizorni plan kako će se smanjiti bilanca ECB-a. Iz te retorike možemo iščitati da bi, pod pretpostavkom da se ona smanjuje po 15 milijardi eura mjesečno, pad bilance na godišnjoj razini trebao biti od tri do četiri posto. To je manje od Feda, ali je značajna promjena za europske izdavatelje, odnosno države koje izdaju obveznice, budući da će one morati značajno povećati svoja izdavanja u sljedećoj godini", kazao je Stojić.
Na pitanje koliko restriktivna monetarna politika ima smisla dugoročno kad neki makroekonomski pokazatelji već slabe, Stojić odgovara kako je to zapravo jedini mehanizam koji centralne banke imaju na raspolaganju u obuzdavanju inflacije.
"Mora doći do pada domaće agregatne potražnje ili, prevedeno, mora doći do pogoršanja na tržištu rada i do porasta stope nezaposlenosti", pojasnio je Stojić ciljeve ECB-a.
BBA analitičari za iduću godinu predviđaju pad gospodarske aktivnosti za 0,4 posto, uz inflaciju od 8,6 posto, dok Vlada prognozira rast BDP-a od 0,7 posto. U HUP-u se slažu s našim analitičkim timom te također predviđaju pad sve do kraja iduće godine, dok u 2024. očekuju rast od 2,5 posto. S druge strane, inflaciju vide nešto nižom, na razinama od sedam do 7,5 posto.
HUP je razvio tri moguća scenarija razvoja ekonomske situacije te poduzetnicima preporučuje da imaju kontingentni plan za razne slučajeve.
Kritizirao je Zakon o dodatnom porezu na dobit istaknuvši kako se njegovim donošenjem stvara neizvjesnost koju investitori ne vole, a zabranu rada nedjeljom u HUP-u vide kao narušavanje slobodnog tržišta.
"Zakon djeluje diskriminatorno i stavlja u privilegiran status članove reprezentativnih sindikata u odnosu na ostale radnike. Mi se ne možemo složiti s time da bi oni trebali uživati veća materijalna prava", zaključuje Stojić.
