.webp){kind=icon}
Tržište rada u Hrvatskoj se prošle godine snažno oporavilo, no broj zaposlenih trebao bi biti veći od trenutačnog, a potrebno je iznaći i rješenja da se postojeća nezaposlena radna snaga aktivira te da se bolje iskoriste potencijali kadrova koji su sada potplaćeni u javnim službama. Zaključci su to panela "Pregled stanja na tržištu rada i što donosi novi Zakon o radu?" koji se održao u četvrtak u organizaciji portala MojPosao.
Igor Žonja, direktor portala MojPosao, istaknuo je kako je u prošloj godini bilo približno 120 tisuća nezaposlenih u Hrvatskoj te da je u isto vrijeme zaposleno 115 tisuća stranih radnika. "Nezaposlenima koji žele raditi treba pomoći kroz prekvalifikacije ili dodatno školovanje, a ostalima kroz druge vidove socijalnog zbrinjavanja, a ne kroz HZZ. Sada je i prava prilika da se smanji i ozdravi javni sektor. Upravo te osobe, uz dodatne edukacijske i prekvalifikacijske programe, mogu postati ključna radna snaga za daljnji razvoj domaćeg tržišta rada", kazao je.
Moglo se čuti razmišljanje kako bi trebalo srezati stotine tisuća radnih mjesta u javnom sektoru, no državni tajnik iz Ministarstva rada Ivan Vidiš požalio se da unutar svojeg tima, pa i mnogih drugih sektora pod ingerencijom države imaju problem zbog velikog nedostatka ljudi. Predsjednik upravnog vijeća Algebre i predsjednik izvršnog odbora HUP ICT-a Hrvoje Balen nadovezao se kako veliki prostor za rezanje vidi u obrazovnom sektoru s obzirom na to da broj učenika pada.
Čitaj više
Algebra otvorila Spark Space, novi coworking prostor u Zagrebu
Novi coworking uredski prostor smješten je unutar netom useljenog Algebrina kampusa.
19.01.2023
Francuska se zbog kasnijeg umirovljenja priprema za 'bolni četvrtak'
Macron minimalnu dob za odlazak u mirovinu u Francuskoj želi povisiti sa 62 na 64 godine.
19.01.2023
Horváth: U dvije godine ostat će nepopunjeno svako deseto radno mjesto
Kompanije najviše muči manjak zaposlenika s vještinama koja se tiču interakcije s kolegama.
17.01.2023
Unatoč pritiscima, regionalno tržište rada ostaje robusno
Analitičari Bloomberg Adrije u 2023. očekuju porast zaposlenosti u regiji za oko jedan posto.
16.01.2023
"HUP cijele prošle godine ukazuje na velike promjene na tržištu rada koje jako loše utječu na zadržavanje visokoobrazovanih i stručnih ljudi. Globalne kompanije sve agresivnije zapošljavaju ljude na daljinu kao freelancere, a država s predimenzioniranim poreznim poticajima za samostalno zapošljavanje stvara nelojalnu konkurenciju zapošljavanju temeljem ugovora o radu u domaćim firmama. Dodatno, u tim uvjetima ne stvaramo dovoljno brzo okruženje za internacionalizaciju te se na taj način nepravedno potiču firme koje uopće nisu registrirane u Hrvatskoj, a na štetu domaćih tvrtki koje uplaćuju pune poreze i socijalna davanja", kazao je Balen koji je pohvalio što su se Vladine mjere preusmjerile s nezaposlenih prema zaposlenima.
Za vaučerima koje je država ponudila velika je potražnja, na njih aplicira 90 posto zaposlenih, a to i tvrtkama omogućuje svoje budžete malo rasteretiti, istaknuo je.
Vidiš je naveo zanimljivu činjenicu kako se promijenila struktura ljudi u evidenciji nezaposlenih jer ih sada mnogo više nema osnovnu školu, a Marina Tkalec, znanstvena suradnica na Ekonomskom Institutu Zagreb upozorila je na trend polarizacije tržišta rada na Zapadu. Dok se u Hrvatskoj najviše traži srednja stručna sprema, u zapadnim zemljama je najveća potražnja za niskokvalificiranom radnom snagom i visokokvalificiranom radnom snagom. Na to bismo trebali biti spremni i u Hrvatskoj, tumači Tkalec koja smatra da treba na vrijeme prekvalificirati radnu snagu.
Tržište rada 2022.
Tijekom prošle godine nadmašeni su rezultati iz 2021. što se tiče rasta i broja zapošljavanja, a najveći utjecaj na rast imao je sektor turizma i ugostiteljstva. Taj oporavak zorno pokazuju i podaci da je na portalu MojPosao u prošloj godini objavljeno više od 84 tisuće oglasa za posao, što je 13 posto više u odnosu na prošlu godinu i čak 22 posto više u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu. Na te oglase pristiglo je gotovo 1,5 milijuna prijava, što je osam posto više nego 2019. godine.
No, kako navodi Žonja, prošla godina ponovno je pod svjetla reflektora stavila problem niskih plaća zbog kojih ljudi sve češće napuštaju svoja radna mjesta. Prema mišljenju Tkalec, demografska kretanja te sve veća integracija Hrvatske u Europsku uniju mogle bi još više smanjiti ponudu rada na domaćem tržištu.
"S te strane očekuje se daljnji pritisak na nominalni rast plaća. Kratkoročno ne možemo očekivati značajniji priljev inozemne radne snage, pa vjerujem da će nesrazmjer između ponude i potražnje za radnom snage i dalje ostati značajan u 2023. godini. Što se potražnje za radom tiče, ona je i dalje na povijesno visokim razinama, ali uz zabilježeno hlađenje ekonomije, prvenstveno u industrijskoj proizvodnji i trgovini na malo, prema podacima do kraja studenog 2022., za očekivati je da će se i ona početi hladiti negdje na proljeće. Intenzitet smanjenja potražnje za radom najviše će ovisiti o dubini i trajanju usporavanja gospodarstva koje će našu ekonomiju najvjerojatnije okrznuti u ovom ili sljedećem tromjesečju", istaknula je Tkalec.
Zaštititi poslodavce
Na panelu je bilo i riječi o izmjenama i dopunama Zakona o radu koje su prvenstveno nastupile kako bi se omogućila bolja apsorpcija financijskih sredstava za provođenje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Mnogo je promjena predviđeno izmjenama i dopunama poput regulacije rada nedjeljom, rada na daljinu, zapošljavanja na određeno, no socijalni partneri iščekuju sveobuhvatnu transformaciju toga zakona jer, kako kaže Balen, jedan od članova radne skupine koja je sudjelovala na izradi izmjena, danas su poslodavci oni koje treba zaštititi, a ne radnici kao što je to bilo nekada.
Da radnik više nije slabija strana složio se i državni tajnik, a Žonja se još jednom dotaknuo pitanja ugovora na određeno kojima brojni poslodavci pribjegavaju jer, kako kaže, otpustiti radnika u Hrvatskoj je gotovo nemoguće.
Izazovna godina
Domaće tržište rada čeka izazovna godina, složili su se panelisti. Ova bi godina mogla donijeti nominalni rast plaće od pet posto, no svi i dalje strahuju od moguće recesije.
"Uz očekivano usporavanje gospodarstva koje će u nekim djelatnostima barem usporiti rast nominalnih plaća, ako ne i zaustaviti ga, na plaće će ipak najveći utjecaj imati inflacija. Iako su nominalne plaće značajno rasle prošle godine, realne plaće padaju još od kraja 2021. godine. U 2023. očekujem da će u prosjeku nominalne plaće i dalje rasti, vjerojatno za nekih pet posto, ali da će njihov realni rast ostati negativan, u prosjeku za nekih minus tri do minus četiri posto. Na ovaj scenarij najveći će utjecaj imati dijalog između radnika i poslodavaca te posredna uloga države", smatra Tkalec.
Pojašnjava kako je moguće da zahtjevi za većim rastom plaća izazovu još veću inflaciju kroz ugrađivanje povećanih troškova rada u izlazne maloprodajne cijene. "Takav scenarij bi ove brojeve značajno povećao i doveo do nestabilnosti cijena. S druge strane, moguć je i scenarij ozbiljnije recesije koji bi srušio i maloprodajne cijene i potražnju za radom, što bi svakako ohladilo inflaciju, ali i rast plaća", naglasila je Tkalec.
Ipak, budući da je turizam velika uzdanica hrvatskog gospodarstva, Žonje računa da će se ulazak u eurozonu i Schengen pozitivno odraziti na turističke rezultate i na stanje na tržištu rada.
