Tržište rada jača i jedan je od ključnih čimbenika za rast gospodarstva u 2022. godini. Stope nezaposlenosti vratile su se na višegodišnji trend pada, pri čemu su Hrvatska i Slovenija na prosjeku Europske unije (EU) ili čak ispod njega. Ostatak regije bliži je dvoznamenkastim razinama nezaposlenosti. Potražnja za radnom snagom dobila je više uporišta uz snažan gospodarski rast, no nepovoljna demografija, odnosno smanjenje ponude radne snage u mnogim djelatnostima i dalje je igrala važnu ulogu.
Gledajući detaljno, Sjeverna Makedonija je pokazala robusnost tržišta rada tijekom pandemije, no tamošnja stopa nezaposlenosti je i dalje visoka, s 14,4 posto u trećem tromjesečju 2022. Tržište rada u Bosni i Hercegovini zabilježilo je stopu nezaposlenosti od 14,8 posto u istom razdoblju, prema anketi o radnoj snazi. Ističe se veliki jaz u usporedbi s registriranom nezaposlenošću jer neformalna ekonomija još uvijek igra značajnu ulogu.
Srbija je zabilježila stopu nezaposlenosti od devet posto, koja se kreće oko svoje najniže razine u drugom tromjesečju. Hrvatska i Slovenija imaju najbolje rezultate. Hrvatska stopa je na 6,7 posto, dok je Slovenija u trećem tromjesečju 2022. dosegla rekordno nisku stopu od četiri posto.
Na međugodišnjoj razini, u trećem tromjesečju 2022. stope nezaposlenosti pale su u svim zemljama Adria regije osim u Hrvatskoj. Za Hrvatsku radije možemo reći da je bez promjene s obzirom na to da je tržište rada prilično nestabilno zbog negativnih demografskih trendova. Isti čimbenik ostaje dominantan i drugdje u regiji.
Iako se Bosna i Hercegovina i Srbija još uvijek bore s visokim stopama nezaposlenosti, dio potražnje za radnom snagom (pretežito fizički poslovi) zadovoljen je stranim radnicima koji uglavnom dolaze iz regije i zemalja trećeg svijeta. Nestašica na tržištu rada bila je bolna točka Hrvatskoj i Sloveniji zbog čega su ublažile pravila za dobivanje radnih dozvola. Ove dvije zemlje su i glavne migracijske točke Adria regije jer relativno više plaće privlače i veći broj radnika.
Depositphotos
Potražnja za radnom snagom u informacijsko-komunikacijskom sektoru (ICT) je tijekom proteklih godina rasla, kako u svijetu tako i u Adria regiji. Međutim, u najrazvijenijim gospodarstvima postoje znakovi promjene trenda. Cijene ključnih tehnoloških dionica su posljednjih mjeseci značajno pale, odražavajući slabije prognoze poslovnih rezultata. To dovodi do smanjene potražnje za IT radnicima u velikim gospodarstvima.
"Kao što podaci pokazuju, otvaranje radnih mjesta u sektoru informacija u SAD-u je u drugoj polovici 2022. usporilo u odnosu na vrhunac zabilježen u travnju 2022.", naveo je tim analitičara Bloomberg Adrije.
U Adria regiji, iako je u ovom sektoru zaposleno tek oko 3,5 posto ukupno zaposlenih, pa može izgledati relativno malen unutar cjelokupnog gospodarstva, mora se reći da je tempo zapošljavanja snažan. Posebno s obzirom na rast zapošljavanja u ICT-u koji premašuje ukupni rast zaposlenosti za 5,5 postotnih bodova tijekom razdoblja od 2018. do 2021. Ovi podaci pokazuju da zapošljavanje u ICT-u postaje strukturno važnije.
"Postoji rizik prelijevanja iz inozemstva, no smatramo da bi ga trebala znatno ublažiti priroda ICT poslova u regiji koncentriranih na računalno programiranje, savjetovanje i srodne aktivnosti", dodali su analitičari. Lokalno tržište rada u ovom segmentu još uvijek je gladno, nedostaje mu zaposlenih i bilježi visoke stope rasta.
Bloomberg
Hrvatska i Slovenija kao članice EU-a imaju prednost u odnosu na ostatak regije u pogledu lakših administrativnih zahtjeva i riješenih pitanja dvostrukog oporezivanja s SAD-om. S druge strane, ostatak regije bio je privlačan zbog niže cijene rada.
Omjer troškova i koristi još je bolji ako razmislimo o tendenciji stranih tvrtki da povjere poslovne zadatke tvrtkama s jednim zaposlenim i iskoriste nisko porezno opterećenje.
"Sve u svemu, ne očekujemo značajno pogoršanje zaposlenosti u ICT sektoru u regiji, štoviše, dugoročno gledano, skloni smo zaključiti da će se ovaj segment zapošljavanja dodatno proširiti s obzirom na njegovu veličinu, vrstu i još uvijek konkurentne troškove, čime će poduprijeti ukupni porast zaposlenosti", rekli su analitičari Bloomberg Adrije.
U 2023. očekuju porast zaposlenosti u regiji za oko jedan posto.
Priljev strane radne snage je neophodan, što otvara pitanje tržišne atraktivnosti, posebice u slučaju dijela regije izvan EU-a, koja ima širi prostor za poboljšanje uvjeta rada. Nearshoring orijentacija dominantnih EU-ovih gospodarstava postavlja temelje za stabilan i održiv rast, uvjetovan strateškom spremnošću regije na uvoz i upravljanje dovoljnom količinom ljudskog kapitala.
Depositphotos
Općenito, tržište rada u regiji dobiva miješane signale. Kako zaposlenički kolektivi dobivaju prednost, poslodavci pokušavaju pratiti rastuće ukupne troškove, uključujući i troškove rada.
"Zapad žudi za privlačenjem radne snage visokim plaćama, boljim ukupnim životnim uvjetima i širom otvorenim vratima", rekli su analitičari. "Sa stupnjem iseljavanja zabilježenim u regiji, posebno među mladim dobnim skupinama, očekuje se daljnje smanjenje radne snage."
Tome u prilog ide i činjenica što je broj ljudi koji izlaze iz radno aktivnog doba znatno veći u usporedbi s količinom nove radne snage.
Za 2023. se očekuje blagi porast nezaposlenosti u Sloveniji i Hrvatskoj. Budući da Srbija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija imaju širu podskupinu nezaposlenih, postoji prostor za poboljšanje te se u 2023. očekuje blago smanjenje stope nezaposlenosti.
