Analitičari o 2023: Inflacija će popustiti, novi front je recesija

U 2022. inflacija, a u 2023. moguća recesijska kretanja uz veliku globalnu geopolitičku i gospodarsku neizvjesnost, ali i pozitivan doprinos jače integriranosti u europski prostor kroz uvođenje eura, ulazak u Schengenski prostor i iskorištavanje europskih fondova ključna su obilježja gospodarskog trenutka u kojemu se Hrvatska nalazi, smatra sedam domaćih analitičara s kojima je razgovarao Bloomberg Adrija.

Dok više-manje postoji konsenzus da bi inflacija iduće godine trebala pasti na otprilike sedam do 7,5 posto, kod rasta se predviđanja kreću od blage recesije od 0,5 posto do rasta od 1,4 posto.

Ono što je dobro u godini punoj neizvjesnosti, od cijene energenata do ritma dizanja kamatnih stopa u borbi protiv inflacije, je što Hrvatska ulazi s relativno dobrom početnom pozicijom.

"U 2023. ulazimo ili stagnirajući ili u blagoj tehničkoj recesiji, uz očekivani određeni oporavak u drugom djelu godine. Gledano kroz glavne sastavnice bruto domaćeg proizvoda (BDP), doprinos osobne potrošnje pod utjecajem tereta inflacije, narušenog sentimenta, ali i normalizacije nakon COVID-19 restrikcija, trebao bi biti praktički neutralan. Investicijska aktivnost trebala bi usporiti pod utjecajem opreznijeg privatnog sektora koji je suočen s recesijskim rizicima i rastućim troškom financiranja, dok će javni sektor, odnosno komponenta investicija iz EU-ova financiranja, imati pozitivan stabilizacijski karakter", ističe direktor Sektora za ekonomska istraživanja Erste Banke Alen Kovač očekujući gospodarski rast u 2023. između 0,5 i jedan posto.

Pritom naglašava neizvjesnost u vezi s inozemnom potražnjom, dok bi turizam mogao imati bitno neutralniju ulogu u BDP-u no ove godine.

"Prioritet bi u 2023. trebao biti što efikasnije korištenje potencijala fondova EU-a", kazao je Kovač.

Plitko i kratko

Ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Tajana Barbić smatra da će globalno usporavanje gospodarske aktivnosti negativno utjecati na domaće gospodarstvo uslijed smanjenja potražnje glavnih trgovinskih partnera i popratnoga negativnog utjecaja na turističku potražnju.

Pritom odljev radne snage vidi kao jednu od glavnih prijetnji u budućnosti.

"Odljev radne snage, pogotovo visokokvalificirane, može predstavljati ozbiljnu prijetnju konkurentnosti hrvatskog gospodarstava u budućnosti te glavno ograničenje budućem potencijalnom rastu hrvatskog gospodarstva", kaže Barbić.

Glavni ekonomist Hrvatske narodne banke (HNB) Vedran Šošić smatra kako bi recesija, dođe li do nje, trebala biti plitka i kratka – jednako kao što je predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde rekla za eurozonu – a oporavak bi u tom slučaju već trebao nastupiti u drugoj polovici 2023. Zasad je HNB-ova prognoza rasta na 1,4 posto, najoptimističnija među analitičarima.

Što se inflacije tiče, Šošić vidi njezin vrhunac potkraj ove godine, a onda će se postupno spuštati kroz 2023. da bi prosjek bio negdje na 7,5 posto.

Bloomberg

Jednako što se inflacije tiče misli i glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić dok bi se onda vraćanje inflacije na 2,5 posto moglo očekivati do kraja 2024. godine.

No on smatra kako bi u idućoj godini Hrvatska mogla proći kroz blagu recesiju od 0,5 posto.

"Nakon gotovo potpunog oporavka od posljedica pandemije, daljnji rast turizma je ograničen smanjenjem investicija u kapacitete u odnosu na pretpandemijske godine te suzdržanom potražnjom za putovanjima u neizvjesnom okruženju. Povišena inflacija negativno utječe na realni raspoloživi dohodak, sentiment potrošača te osobnu potrošnju, pri čemu postojane turističke aktivnosti, rastući socijalni transferi, stabilno tržište rada i rast plaća u privatnom sektoru djelomično djeluju kao amortizeri. Investicijski izgledi su dvojaki, pri čemu rast kamata, strah od stagflacije, jenjavanje snažne dinamike stambenih građevinskih aktivnosti, pad profitabilnosti te porezna neizvjesnost negativno utječu na privatne investicije, dok rekordni priljev EU-ovih fondova nove generacije podržava javne investicije i ključni je argument protiv razvoja snažnije recesije", smatra Stojić.

Realne plaće

Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK) Goran Šaravanja u 2023. godini očekuje minimalno pozitivan rast BDP-a te inflaciju također od oko sedam posto.

Kao dosta važan pokazatelj vidi realne plaće.

"Usporavanje gospodarske aktivnosti odrazit će se i na plaće i upravo će kretanje realnih plaća pokazati koliko se uspješno gospodarstvenici nose s usporavanjem gospodarske aktivnosti. Nastavak trenda smanjenja realnih plaća, koji se trenutno zahuktava, značio bi da gospodarstvenici nisu u mogućnosti platiti zaposlenike više, odnosno ukazao bi da je usporavanje ekonomske aktivnosti izraženije. Dugoročno međutim, plaće će rasti s obzirom na nedostatak radne snage u Hrvatskoj kao i u Europskoj uniji", navodi Šaravanja.

Josip Funda, glavni ekonomist Svjetske banke u Hrvatskoj, rast iduće godine vidi na jedan posto, no uz izražene negativne rizike.

"Treba reći da su bitno izraženiji negativni rizici i da bi u slučaju poremećaja u opskrbi energentima u Europi vrlo vjerojatno i hrvatskog gospodarstvo ušlo u recesiju", napominje Funda te također ističe važnost investicijske aktivnosti podržane sredstvima iz EU-ovih fondova, a posebice instrumenta za oporavak i otpornost.

Hrvoje Serdarušić, koji se kao poduzetnik bavi financijskim i poslovnim analizama i savjetovanjem, recesiju vidi kao ključnu riječ u 2023. godini u kojoj će Fed i ostale središnje banke nastojati pronaći pravi put za pobjeđivanje inflacije.

Pritom, barem što se Feda tiče, očekuje da će on tražiti put koji bi bio nešto između "mekog slijetanja" i povećanja kamatnih stopa dovoljnog "da ojača integritet ciljane inflacije, što bi moglo stvoriti gospodarski zastoj, odnosno smanjenje gospodarstva i rastuću nezaposlenost".