.webp){kind=icon}
Hrvatska po kupovnoj moći lani nije mogla parirati Europskoj uniji. BDP po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2021. bio je 30 posto niži od prosjeka Europske unije, pokazale su u četvrtak analize Europskog programa usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a.
Na tom projektu radi i Državni zavod za statistiku, Eurostat te svi statistički uredi ostalih europskih država koje sudjeluju u Europskom programu.
Prema toj su se analizi prošle godine Luksemburg i Irska najviše proslavile s BDP-om koji je najviše premašio europski prosjek. U Luksemburgu za čak 168 posto, a u Irskoj za 119 posto.
Među državama koje su bile po tom pitanju iznadprosječne su i Danska, Nizozemska, Austrija i Švedska. Njihov je skor bio 20 do 30 posto bolji od prosjeka.
S druge strane, Hrvatskoj je on bio 30 posto slabiji, što je ipak malo bolji rezultat u odnosu na 2020. godinu kada je bio 35 posto slabiji. Najbliža Hrvatskoj je Slovačka, s 31 posto nižim BDP-om po stanovniku od prosjeka, pokazuje izvješće.
Ipak, najlošije na ljestvici stoji Bugarska. Njezin BDP po stanovniku je 43 posto niži od prosjeka, a pretposljednja je Grčka, gdje je on 36 posto niži od prosjeka Unije, objavio je Eurostat.
Eurostat
Podaci o BDP-u i potrošnji po stanovniku u najnovijem izvješću temelje se na revidiranim paritetima kupovne moći, napominju u statističkom uredu.
Pokazatelj blagostanja u državama je i razina stvarne individualne potrošnje (SIP) po stanovniku. Prema najnovijim rezultatima, u 2021. u članicama EU-a razina SIP-a po stanovniku varirala je u širokom rasponu - od 65 posto prosjeka Unije koliko je iznosila u Bugarskoj do 144 posto prosjeka koliko je dosegnula u Luksemburgu.
Luksemburg je ponovno zabilježio najvišu razinu stvarne individualne potrošnje (SIP) po stanovniku iskazanu paritetom kupovne moći (PKM), i to za 44 posto veću od prosjeka u EU. Slijedi Njemačka, sa SIP-om po stanovniku 20 posto većim od prosjeka. Blizu su Danska, Austrija, i Belgija, s razinom većom od prosjeka Unije za 19 posto, 17 posto i 16 posto.
U 2021. godini devet zemalja članica EU-a bilježilo je SIP po stanovniku iznad prosjeka Unije, navodi se dalje u izvješću Eurostata. S druge strane, najnižu razinu SIP-a po stanovniku imala je Bugarska, za 35 posto nižu od prosjeka u EU.
U Hrvatskoj je u 2021. razina stvarne individualne potrošnje (SIP) po stanovniku izražene paritetom kupovne moći (PKM) bila 72 posto prosjeka EU, odnosno bila je 28 posto ispod prosjeka Unije.
Eurostat
Tako je Hrvatska u skupini zemalja s najnižim razinama, koja još uključuje Mađarsku, gdje je ona 30 posto ispod prosjeka te Slovačku i Grčku gdje je SIP po stanovniku 29 posto odnosno 25 posto ispod prosjeka Unije.
U protekle tri godine u većini se država članica promijenila razina SIP-a po stanovniku u odnosu na prosjek EU-a. Najveće povećanje zabilježeno je u Bugarskoj, na 65 posto prosjeka EU-a u 2021. u usporedbi s 58 posto u 2019. Slijedi Rumunjska u kojoj u uvećan na 84 posto prosjeka, sa 78 posto.
U Hrvatskoj je u navedenom razdoblju SIP po stanovniku uvećan za pet postotnih bodova, sa 67 posto u 2019. na 72 posto prosjeka Unije u 2021. godini.
Najveće smanjenje SIP-a po stanovniku zabilježeno je u Irskoj, na 88 posto u 2021., sa 94 posto u 2019. Slijede Španjolska, gdje je pao s 91 posto u 2019. na 85 posto u 2021. te Malta, gdje je smanjen za tri postotna boda, na 83 posto prosjeka Unije.
Uz 27 država članica EU-a u analizu su uključene i članice EFTE - Norveška, Island i Švicarska, države kandidatkinje za članstvo u EU - Turska, Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija te država potencijalna kandidatkinja za članstvo u EU - Bosna i Hercegovina.
U državama EFTE u 2021. SIP se kretao između 19 i 26 posto iznad prosjeka EU-27, dok se u državama kandidatkinjama kretao između 31 i 61 posto ispod prosjeka EU-27, a u Bosni i Hercegovini iznosio je 59 posto ispod prosjeka EU-27.
