Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima su u listopadu porasli za 1,4 milijarde kuna ili 0,5 posto u odnosu na kraj rujna. Godišnja stopa rasta je u listopadu nastavila ubrzavati po stopi od 10,8 posto u odnosu na rujanskih 10,5 posto.
Rast ukupnih plasmana prvenstveno odražava povećanje kreditiranja nefinancijskih poduzeća. Blagi rast ostvarili su i plasmani stanovništvu, a glavninu kreditne aktivnosti stanovništvu čini stambeno kreditiranje. Prema navodima središnje banke, otplata euroobveznica jednog velikog poduzeća, čiji su dio držale domaće monetarne financijske institucije, djelovala je u smjeru smanjenja plasmana, istaknuli su RBA analitičari.
Ukupni krediti iznosili su 261,9 milijardi kuna, što je povećanje od 1,9 milijardi kuna, odnosno 0,7 posto na mjesečnoj razini i 24,9 milijardi kuna ili 10,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Čitaj više
Potrošači blago optimistični unatoč inflaciji i geopolitici
IPP pokriva promjene financijske situacije u kućanstvu tijekom proteklih 12 mjeseci.
03.11.2022
U listopadu povećane međunarodne pričuve HNB-a
Ukupna aktiva središnje banke je na kraju listopada iznosila 228,9 milijardi kuna, što je dvije milijarde kuna više u odnosu na rujan.
07.12.2022
Očekivanja potrošača poboljšana četvrti mjesec za redom
Kompozitni indeksi pouzdanja i očekivanja zabilježili su blago poboljšanu izvedbu u odnosu na listopad.
06.12.2022
Munjiza: Povišenje kamatnih stopa novcu vraća vrijednost
Povišenje kamata vraća makroekonomsku ravnotežu, smatra Dragan Munjiza, direktor Jakov Viktor Interim Managementa te član Uprave Lonije.
18.10.2022
Promatrano po sektorima, krediti nefinancijskim poduzećima iznosili su 103 milijarde kuna, što je povećanje od 1,4 posto, dok je godišnja stopa rasta ubrzala na 22,1, u odnosu na 21,2 posto u rujnu. Prema podacima HNB-a, rast kredita nefinancijskim poduzećima odnosi se poglavito na djelatnosti opskrbe električnom energijom. Krediti za investicije ubrzali su svoj rast sedmi mjesec za redom na godišnjoj razini te zabilježili stopu rasta od 17,7 posto.
Trend pozitivnih godišnjih promjena ovih dviju kategorija traje od ožujka ove godine, a odražava povećanje kreditne aktivnosti banaka prema poduzećima. Na mjesečnoj razini, krediti za obrtna sredstva zabilježili su pad od jedan posto, a krediti za investicije ostvarili su rast od 1,4 posto.
S druge strane, krediti stanovništvu iznosili su 148,7 milijardi kuna, što je povećanje od četiri milijarde kuna, dok je godišnja stopa rasta blago usporila na 4,9 posto u odnosu na rujanskih 5,1. Skroman rast kredita stanovništvu je uglavnom potaknut rastom stambenih kredita koji su, s nominalnim iznosom od 73,6 milijardi kuna, ostvarili povećanje od 300 milijuna kuna na mjesečnoj razini. U odnosu na listopad 2021. ostvaren je rast od 9,6 posto ili 6,4 milijardi kuna, dok niži rast na godišnjoj razini ostvaruju i gotovinski nenamjenski krediti. S iznosom od 54,3 milijardi kuna krajem listopada, evidentiran je godišnji rast od 1,6 posto, a na mjesečnoj razini od tek 0,1 posto.
Rast ukupnih plasmana monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) se na godišnjoj razini nastavio ubrzavati prvenstveno kao posljedica snažnijeg kreditiranja poduzeća iz energetskog sektora. Naime, povećana potražnja za kreditima zrcali povećanu potrebu poduzeća iz energetskog sektora za obrtnim kapitalom uslijed rasta cijena energenata.
Istovremeno se rast kredita stanovništvu održava na solidnim razinama. Prema HNB-u, zaoštravanje uvjeta financiranja vodećih gospodarstava počelo se odražavati na rast domaćih kamatnih stopa. Primjetan je rast troškova financiranja poduzeća, dok se kod kreditiranja stanovništva još uvijek ne primjećuje znatnija promjena financijskih uvjeta. Uslijed visoke razine viška likvidnosti financijskog sektora, RBA analitičari očekuju kako neće biti zapreka za povećanje plasmana banaka u kredite, odnosno da će se brži rast kredita prenijeti i u sljedeću godinu.