Očekivanja potrošača poboljšana četvrti mjesec za redom

U odnosu na listopad, kompozitni indeksi pouzdanja i očekivanja zabilježili su blago poboljšanu izvedbu, dok je indeks raspoloženja potrošača blago pogoršan u odnosu na studeni 2022.godine, stoji u analizi RBA.

Promatrajući indekse potrošačkog optimizma na godišnjoj razini, u odnosu na studeni prošle godine, pad su ostvarila sva tri kompozitna pokazatelja, a ponovno je najizraženiji kod indeksa očekivanja potrošača. Trend negativnih godišnjih promjena traje od početka rata u Ukrajini, odnosno deveti mjesec za redom. Spomenuti anketni pokazatelji zadržavaju se ispod svojeg dugogodišnjeg prosjeka, iako su na mjesečnoj razini ostvarena blaga poboljšanja.

Indeks pouzdanja potrošača je u studenom bio na razini od negativna 24,3 boda, što je povećanje od dva boda u odnosu na listopad. Od područja koje pokriva ovaj indeks poboljšanje u odnosu na listopad zabilježeno je kod pitanja očekivane financijske situacije u kućanstvu, kod pitanja vezano za očekivanja o promijeni ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj tijekom sljedećih 12 mjeseci i pitanja glede očekivanja o promjeni ispitanikove kupnje trajnih dobara u sljedećih 12 mjeseci u odnosu na proteklih 12 mjeseci. Pitanje o promjeni financijske situacije u kućanstvu tijekom proteklih 12 mjeseci djelovalo je u negativnom smjeru.

Pitanja o očekivanju promjene financijske situacije u kućanstvu u idućih 12 mjeseci i o promjeni ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj u sljedećih 12 mjeseci povoljno su se odrazila i na Indeks očekivanja potrošača koji je u studenom bio na razini od negativnih 26,8 bodova, što je povećanje za 3,1 bod u odnosu na listopad.

Indeks raspoloženja potrošača blago se pogoršao, za 0,1 bod na mjesečnoj razini, na negativnih 36,7 bodova. Na godišnjoj razini pogoršanje je zabilježeno kod sva tri kompozitna indeksa, u svim područjima koja pitanja iz ankete pokrivaju.

I u Hrvatskoj, kao i na inozemnim tržištima, primjetna je blaga korekcija očekivanja i pouzdanja potrošača u odnosu na nedavno zabilježene izrazito niske razine. U studenom pogoršanje bilježe pitanja o promjeni financijske situacije u posljednjih godinu dana i o kupovini trajnih dobara u trenutnim ekonomskim okolnostima, što je očekivano uslijed primjetnog rasta cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju te njihova utjecaja na financije kućanstava. 

Očekivanja o budućim ekonomskim kretanjima i pouzdanje potrošača donekle su stabilizirani na niskim razinama uz blago poboljšanje. Osim na smanjenje zabrinutosti, korekcija pokazatelja sugerira da je prijašnja reakcija potrošača na kumuliranje negativnih čimbenika poput izraženog geopolitičkog rizika, inflatornih pritisaka i energetske krize bila izrazito oštra. Ipak, spomenuti negativni rizici ostaju prisutni, pa se pokazatelji zadržavaju ispod dugogodišnjeg prosjeka, a blago poboljšanje zasad ne označava dugoročniji preokret trenda u potrošačkom raspoloženju.