.webp){kind=icon}
U odnosu na rujan 2022. godine, kompozitni indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača zabilježili su blago poboljšanu izvedbu. Istovremeno su, na mjesečnoj razini, indeksi pouzdanja i očekivanja ostvarili rast treći mjesec zaredom, dok je indeks raspoloženja porastao dva puta u posljednja tri mjeseca pokazuju podaci analitičara Raiffeisenbank Austria (RBA).
Promatrajući indekse potrošačkog optimizma na godišnjoj razini, u odnosu na listopad 2021. godine, pad je zabilježen kod sva tri kompozitna pokazatelja, a bio je najizraženiji ponovno kod indeksa očekivanja potrošača. Trend negativnih godišnjih promjena traje od početka rata u Ukrajini, odnosno već osmi mjesec zaredom. Spomenuti anketni pokazatelji zadržavaju se ispod svog dugogodišnjeg prosjeka iako je ostvareno blago poboljšanje na mjesečnoj razini.
Indeks pouzdanja potrošača (IPP) bio je u listopadu na razini od -26,3 bodova (1,3 boda u odnosu na rujan). Od područja koje pokriva ovaj indeks poboljšanje u odnosu na rujan zabilježeno je kod pitanja glede promjene financijske situacije u kućanstvu tijekom proteklih 12 mjeseci, kod pitanja kako će se tijekom sljedećih 12 mjeseci promijeniti financijska situacija u kućanstvu i kod pitanja vezano za očekivanja o promijeni ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj tijekom sljedećih 12 mjeseci. Pitanje o očekivanjima kako će se tijekom sljedećih 12 mjeseci promijeniti ispitanikova kupnja trajnih dobara u odnosu na proteklih 12 mjeseci djelovalo je u negativnom smjeru.
Pitanja o očekivanju promjene financijske situacije u kućanstvu u idućih 12 mjeseci i o promjeni ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj u sljedećih 12 mjeseci povoljno su se odrazila i na Indeks očekivanja potrošača koji je u listopadu bio na razini od -29,9 bodova (četiri boda u odnosu na rujan).
Naposljetku, Indeks raspoloženja potrošača povećao se za 2,2 bodova na mjesečnoj razini, na negativnih 36,6 bodova. U pozitivnom smjeru djelovalo je pitanje vezano za promjenu financijske situacije u kućanstvu u proteklih 12 mjeseci, pitanje o isplativosti investiranja u trajna dobra za kućanstvo u Hrvatskoj u okruženju trenutne ekonomske situacije te pitanje o promjeni ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj u posljednjih 12 mjeseci.
Na godišnjoj razini, pogoršanje je zabilježeno kod sva tri kompozitna indeksa, u svim područjima koja pitanja iz ankete pokrivaju s izuzetkom pitanja o isplativosti investiranja u trajna dobra za kućanstvo u Hrvatskoj u okruženju trenutne ekonomske situacije.
Zadržavanje potrošačkog optimizma na razinama usporedivim iz razdoblja pandemije u 2020. godini, ne iznenađuje u okruženju ustrajnih inflatornih pritisaka i njihovog utjecaja na osobne financije kućanstava. Geopolitička i ekonomska neizvjesnost također se odražava na kretanje pokazatelja potrošačkog optimizma. S druge strane, nastavak povoljnih kretanja na otpornom tržištu rada i pritisak na rast plaća sprječava izraženiji pad povjerenja potrošača. Narušeni optimizam i očekivanja potrošača, kao posljedica visoke (percepcije) inflacije i neizvjesnosti, mogli bi se materijalizirati osobito u posljednjem tromjesečju kroz usporavanje rasta osobne potrošnje što će se odraziti i na kretanje BDP-a u četvrtom tromjesečju.
