U organizaciji Slovensko-hrvatskog poslovnog kluba i slovenskog veleposlanstva u Hrvatskoj, održan je ekonomski forum "Business Meets Politics - Energetika danas i sutra" na kojem su sudjelovali predsjednik Slovenije Borut Pahor i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović koji je poručio kako energija nije roba, već resurs koji jamči sigurnost, neovisnost i snagu, a da se Europska unija (EU) trenutno nalazi u situaciji da će plin kupovati od Sjedinjenih Američkih Država (SAD) "po tri puta većoj cijeni".
"Energetika je u ovom trenutku, ali i inače, ključno pitanje", rekao je Milanović na otvaranju ekonomskog foruma i dodao kako Rusija i SAD, svaka na svoj način, nisu slučajno "dvije velike i neuništive države". "Neuništive su zato što imaju određene tehnologije (…) i neograničene količine energije za svoje potrebe. Kina već nije ta kategorija", ustvrdio je Milanović.
Europska unija se dugo "praćkala u iluziji" da će osnovati neko energetsko tržište, no s obzirom na ozbiljno ratno stanje, došlo se do toga da će plin kupovati od saveznika SAD-a, po tri puta većoj cijeni.
Čitaj više
Borut Pahor doputovao u Zagreb na svoj posljednji službeni posjet
Boruta Pahora, predsjednika Slovenije u dva uzastopna mandata, zamijenit će u prosincu Nataša Pirc Musar.
28.11.2022
Bijela kuća odbacuje njemačke optužbe da SAD profitira od energetske krize
Većina LNG-a iz SAD-a se isporučuje prema dugogodišnjim ugovorima sa stranim trgovinskim kompanijama.
29.11.2022
Ruskom naftom već se trguje daleko ispod predložene cijene EU-a
Platts, izdavač cijena koji je dio S&P-a, također je u četvrtak cijenu Urala u ruskoj luci Primorsk procijenio na oko 52 dolara.
25.11.2022
Idućeg tjedna doznat ćemo koliko je Europa spremna za rusku zimu
Niske temperature testirat će energetske sustave pogođene naglim padom protoka ruskog plina i nedovršenim remontima nuklearki.
25.11.2022
Hina
Pogledaj galeriju
Hina
Pogledaj galeriju
Hina
Pogledaj galeriju
Hina
Pogledaj galeriju
Milanović ocjenjuje kako je zbog toga francuski predsjednik Emmanuel Macron otišao u SAD razgovarati s američkim predsjednikom Bidenom. "Ustvari, moliti iz pozicije slabijeg partnera za razumijevanje i milost", rekao je Milanović, dodavši da je potrošnja struje po stanovniku pokazatelj strukture ekonomije, pri čemu govori o prisutnosti, odnosno nedostatku industrije. Ustvrdio je da u Hrvatskoj "nema industrije", dok je u nekim i manje razvijenim državama, primjerice Srbiji, ta potrošnja po stanovniku značajno veća.
Podsjećamo, iz Bijele kuće su pak odbacili njemačke optužbe da SAD profitira od drastično povećanih cijena ukapljenog prirodnog plina (LNG) koje isporučuje Europi.
Euro u Hrvatskoj
Milanović je uvjeren i da će euro biti dobar za Hrvatsku, s obzirom na to da je izrazito uslužna ekonomija. No, po njemu, više industrijski orijentirane ekonomije, poput talijanske, koja je konkurentnost gradila rušenjem tečaja lire, euro je "potisnuo". Posljedice su pad proizvodnje i konkurentnosti, pa je primjerice automobilska industrija danas tamo svedena na "ostatke ostataka".
Milanović je kazao i da Mađarska ne ulazi u eurozonu "iz emotivnih, a ne racionalnih razloga", a posljedica tog može biti i ta da će forinta za godinu dana izgubiti na vrijednosti 30 posto prema euru, što znači da će mađarski turisti imati manje novca za trošenje u Hrvatskoj.
Kada je riječ o gospodarstvu, Hrvatska je praktički ovisna o situaciji u Europi, poglavito Njemačkoj. "Kako bude njima, bit će i nama", ocijenio je Milanović, dodajući kako se zbog preskupe energije tamo proizvodnja već nalazi u problemima.
No, ne možemo mi taj problem riješiti, kazao je Milanović, pri čemu je podsjetio i na izgradnju LNG terminala na Krku, što je "dobra stvar". "No, kako je rekao jedan pjesnik asfalta u Zagrebu, uloge su odavno podijeljene i svatko ide svojim putem", citirao je Milanović na kraju stihove pjesme Teško vrijeme Branimira Štulića iz Azre.
Hrvatska u Schengenu
Pahor, koji završava svoj drugi mandat na mjestu slovenskog predsjednika i kojem je ovo posljednji državnički posjet, istaknuo je kako Slovenija živi u susjedstvu četiriju zemalja, između ostalog i Hrvatske, s kojima ima uređene i prijateljske odnose s visokom razinom povjerenja.
Pahor je poručio kako Hrvatska i Slovenija prvenstveno trebaju voditi računa o dobrim odnosima među susjedima, odnosno zemljama u regiji. Unaprijed se ne može predviđati kada će doći do krize, čega je zadnji primjer i rat na istoku Europe, ustvrdio je Pahor, poručivši da gospodarstva, kako bi na takve krize bila spremna, moraju biti konkurentna, otvorena i elastična, sa što manjim uplitanjem države.
Također, slovenski predsjednik je ocijenio kako će skori ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu imati pozitivne efekte i na slovensko gospodarstvo, što će dodatno ojačati suradnju dviju zemalja. To je apostrofirao i predsjednik Slovensko-hrvatskog poslovnog kluba Saša Muminović, koji je istaknuo kako je robna razmjena između dviju zemalja u 2021. dosegnula rekordnih 5,6 milijardi eura, a izgledi za ovu godinu još su i bolji.
Pritom, Hrvatska je Sloveniji peti vanjskotrgovinski partner, a Slovenija Hrvatskoj treći, rekao je Muminović, dodajući kako su si Hrvatska i Slovenija međusobno najvažnije investicijske destinacije jer svaki treći euro ulaganja iz jedne od zemalja ide u onu drugu.
.webp){kind=icon}
