Primorac: Deficit u državnom proračunu iznosit će 1,8 milijardi 2023.

Državni proračun za 2023. godinu, po prvi put izražen u eurima, iznosit će 25 milijardi eura. Ministar financija Marko Primorac govorio je o izazovima vezanim uz novi državni proračun i istaknuo kako će određene stavke proračuna biti usmjerene na izgradnju energetske infrastrukture, povećanje LNG kapaciteta i poboljšanje obrambenih sposobnosti Hrvatske. Primorac je naglasio kako je monetarna politika najučinkovitija u borbi protiv inflacije, ali i upozorio da isto tako može dodatno podgrijati inflaciju ako se vodi neodgovorno, misleći ponajprije na prekomjernu državnu potrošnju.

"Proračun je po mnogočemu specifičan. Denominiran je u euru, prihodovna strana iznosi 24,9 milijardi eura, rashodovna strana je 26,7 milijardi eura. Deficit je dakle 1,8 milijardi eura. Donesen je u značajno izmijenjenom makroekonomskom okviru. Imali smo u načelu stabilnu makroekonomsku i fiskalnu situaciju, ostvarivali smo suficite. Ovaj smo puta suočeni s krizom koja je po svojoj prirodi drugačija od svega onoga s čime smo se susretali", rekao je ministar financija na Hrvatskom radiju.

Pitanje COVID-a i saniranja posljednica potresa riješeno je povećanjem rashoda, a ove i sljedeće godine suočavamo se s krizom koja de facto pogađa stopu rasta.

"Suočeni smo s inflatornim pritiscima. Proračun mora pomiriti dva cilja koja su kontradiktorna. Znamo da je za obuzdavanje inflacije najučinkovitije rješenje povećanje kamatnih stopa. S druge strane, povećanje kamatnih stopa neminovno rezultira smanjenjem gospodarskog rasta", pojasnio je Primorac.

Ministar je pojasnio kako je u proračunu predviđeno 75 milijuna eura za proširenje kapaciteta LNG terminala i izgradnju plinovoda Zlobin-Bosiljevo, dok će za Ministarstvo obrane biti izdvojeno gotovo 33 milijuna eura više u odnosu na ovogodišnji proračun, što je ujedno najveći iznos namijenjen obrani od Domovinskog rata.

Osvrnuo se i na rast cijena zbog uvođenja eura i poručio da je on zanemariv. Napravio je usporedbu s drugim zemljama koje su prošle isti pristupni proces eurozoni i istaknuo kako su te cijene rasle zanemarivo, odnosno između 0,2 do 0,4 posto. Kaže da proračun obuhvaća i dogovor sa sindikatima u kontekstu povećanja plaća. Dakle, povećanje od šest posto od listopada i dva posto u travnju iduće godine, sveukupno 457 milijuna eura. Također, planirano je 513 milijuna eura za povećanje rashoda u okviru mirovinskog sustava, prije svega zbog indeksacije mirovina.

Ministar ističe kako se mislilo i na subvencije vezane uz energente, gdje je preko 200 milijuna eura usmjereno na održavanje cijena energenata, što se odnosi na privatne opskrbljivače. Dio mjera usmjeren je i na zelenu te digitalnu tranziciju.

Primorac je komentirao projicirani rast BDP-a za iduću godinu, koji je 0,7 posto, i inflaciju u 2023. godini, te poručio: "U nastavku ove godine i u prvom kvartalu iduće godine doći će do značajnog usporavanja. Oko trećine svijeta moglo bi završiti u recesiji (…). Što se tiče inflacije, smatramo da će doći do stabilizacije i određenog popuštanja inflatornih pritisaka, prije svega zbog globalnog okruženja, uspostave lanaca opskrbe. Kada govorimo o sirovinama i robama na svjetskim tržištima, također je došlo do značajne stabilizacije."

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar