.webp){kind=icon}
Kao i obično, bilo je burno u hrvatskom Saboru u utorak, na raspravi o prijedlogu državnog proračuna za iduću godinu.
Premijer Andrej Plenković i ministar financija Marko Primorac predstavili su budžet za superizbornu 2024. godinu, za koju je Vlada projicirala prihode od 28,5 milijardi eura i rashode od 32,6 milijardi.
Premijer je istaknuo kako je prioritet proračuna zaštita najugroženijih i tvrdi da će za ovu godinu država biti u minimalnom deficitu, ili čak u suficitu.
Čitaj više
Plaće u javnom sektoru eksplodirale, Hrvatska među rekorderima EU-a
U 2024. će proračunski izdaci za naknade zaposlenima rasti za 32,2 posto u odnosu na ovu godinu.
17.11.2023
Plenković: Ivan Anušić bit će novi ministar obrane
Premijer je rekao da je Anušić pristao na ponudu i da je spreman pripremiti se za saslušanje na nadležnom saborskom odboru.
13.11.2023
Premijer Plenković nakon nesreće razriješio Banožića dužnosti ministra
Banožić je u subotu ujutro teško ozlijeđen u prometnoj nesreći.
11.11.2023
Plenković: Nema mjesta panici, nadležna tijela nastavit će djelovati
U deset hrvatskih bolnica do sada su obrađene ukupno 34 osobe zbog sumnje na trovanje gaziranim pićima.
09.11.2023
"Nastavljamo i sljedeće godine smanjivati udjel javnog duga u BDP-u i bit ćemo na 60 posto. Prihodi su planirani na 28,5 milijardi eura, a rashodi na 32,6 milijardi. Zašto? Da bismo povećali plaće i mirovine", naglasio je.
Prisjetio se i patetične anegdote vezane uz besplatne obroke u školama koji su uvedeni ove godine. "Meni je na Interliberu prišla jedna mlada učenica iz Slavonskog Broda i rekla: Hvala na ručku".
Vlada realni gospodarski rast za iduću godinu projicira na 2,8 posto, dok bi stopa inflacije trebala biti 3,1 posto. Proračunski manjak trebao bi biti ispod referentne razine od tri posto, a prema metodologiji ESA 2010. u 2024. trebao bi biti 1,9 posto BDP-a.
Nakon premijera zastupnicima se obratio i ministar financija Primorac.
"Nastavit ćemo s odgovornom fiskalnom politikom, a to je da kada ostvarujemo rast nije potrebno dodatno potiskivati taj rast, pogotovo u pitanju inflacije. Zato nije bilo potrebe za ekspanzivnom fiskalnom politikom, druge godine planiramo neku blagu ekspanzivnu fiskalnu politiku kako bi poticati potražnju i potrošnju jer očekujemo smanjenje inflacije", kazao je.
"Prihodi nam rastu 3 posto i to je realna procjena te idemo u blago fiskalnu ekspanziju, što je i dalje manje nego propisuje EU. Vanjski javni dug planiramo smanjiti na 58 posto BDP-a, samo su četiri takve države u EU-u", rekao je Primorac i najavio je da će Vlada idućeg tjedna odobriti 55 milijuna eura za sanaciju dugova u zdravstvu.
