.webp){kind=icon}
Premijer Andrej Plenković u srijedu je Saboru predstavio proračun za 2023. godinu kojim se predviđaju prihodi države od 24,9 milijardi eura i rashodi od 26,7 milijardi eura te deficit proračuna opće države od 1,8 milijardi eura ili 2,3 posto BDP-a.
Premijer je istaknuo kako će proračun za iduću godinu biti fokusiran na tri temeljna cilja.
"Prvi da je proračun i dalje instrument države za ublažavanje posljedice krize. Drugi je da je proračun je sidro kojim čuvamo gospodarski rast, podižemo konkurentnost, državna potrošnja, državne investicije. Treća uloga je da je proračun redistributivni alat za postizanje društvene kohezije i sprječavanje socijalne frakture", istaknuo je Plenković, dodavši kako je državni budžet za iduću godinu specifičan jer je prvi put u eurima.
Naglasio je kako ima elemente kriznog proračuna te da mu je cilj usporavanje stope inflacije kojim bi ju sveli do 6 posto.
"Unatoč negativnim trendovima na globalnoj razini, gdje se očekuje usporavanje svjetskoga gospodarstva, Hrvatska projicira rast u idućoj godini od 0,7 posto. Za 2024. očekujemo oporavak i rast BDP-a od 2,7 posto, odnosno 2,6 posto u 2025. godini", poručio je premijer, uz napomenu kako je prioritet iskoristiti 25 milijardi eura europskih sredstava.
Ministar financija Marko Primorac kazao je kako je predloženi proračun donijet u iznimnim okolnostima usporavanja gospodarskog rasta i rastuće inflacije, pa je stoga bilo bitno balansirati između stavki koje će očuvati gospodarski rast, ali ne djelovati inflatorno.
Rasprava o proračunu mogla bi potrajati do kasno u noć jer nakon premijerovog izlaganja prijavljeno 67 replika.
