.webp){kind=icon}
Analitičari Bloomberg Adrije predviđaju kako će državni proračun dogodine biti u minusu oko tri posto, što je osjetno više u odnosu na Vladine projekcije deficita od 2,3 posto.
Naši analitičari ističu kako je slabljenje profila javnih financija u idućoj godini u skladu s općenitim trendovima kod većine usporedivih zemalja u široj regiji, ali i upozoravaju da se što prije treba vratiti trendu konsolidacije javnih financija.
Napominju kako investitori još uvijek vrednuju koristi od ulaska u europodručje za hrvatsko gospodarstvo, pa se stoga premija na rizik državnog duga pokazuje otpornijom na globalnu averziju prema riziku od, primjerice, usporedivih obveznica Mađarske i Rumunjske.
Čitaj više
Prvi hrvatski proračun u eurima s deficitom od 2,3 posto BDP-a
Vlada odlučna uvesti porez na ekstra profit, no prihodi od toga još nisu sastavni dio proračuna.
14.11.2022
Primorac: Sljedeće godine značajno usporavanja gospodarskog rasta
Očekuje kako će trećina svijeta završiti u recesiji.
09.11.2022
Plenković: Proračun će biti usmjeren očuvanju standarda građana
Proračunom Vlada RH želi omogućiti sigurnost građana, uz nastavak rasta plaća i mirovina
14.11.2022
EIZ indeks sugerira rast BDP-a od 7,8 posto u trećem tromjesečju
Prihodi Državnog proračuna od PDV-a i promet u trgovini na malo ostvarili povećanje desezonirane vrijednosti.
04.11.2022
"Smatramo da će svjetskim tržištima kapitala i u narednim mjesecima dominirati volatilnost uslijed općeg porasta cijene novca zbog borbe protiv visoke inflacije", poručuju analitičari Bloomberg Adrije i napominju kako je kreditni rizik hrvatskog duga opterećen razmjerno visokim bruto potrebama za refinanciranjem u idućoj godini od iznad 14 posto BDP-a, što je među najvišim razinama u regiji.
S druge strane, država je dijelom osigurana neiskorištenim depozitima u ekvivalentnom iznosu od oko pet posto BDP-a, što dakako pruža fleksibilnost pri odabiru tajminga i cijene državnog zaduživanja.
"U konačnici će se porast cijena novca odraziti i na kamatne stope u privatnom sektoru, ali ipak ne toliko da nije pozitivnog efekta pristupanja eurozoni", zaključuju naši analitičari.
