Hrvatski sabor je u utorak donio Državni proračun za 2023. godinu kojem je osnovni cilj ublažavanje posljedice krize, očuvanje gospodarskog rasta i razvoja te očuvanje socijalne sigurnosti, ističu iz Vlade. Proračun je dobio potporu 77 zastupnika, a protivilo mu ih se njih 50. Prvi je to hrvatski proračun u eurima te sedmi premijera Andreja Plenkovića.
Proračunom se prihodi države planiraju u iznosu od gotovo 25 milijardi eura, a rashodi od 26,7 milijardi, te deficit proračuna opće države u visini 2,3 posto BDP-a. U idućoj se godini očekuje i usporavanje inflacije s ovogodišnjih projiciranih 10,4 posto na 5,7 posto.
Od poreza se iduće godine planira uprihoditi 13,3 milijarde eura, što je povećanje od 4,8 posto. Glavninu čini prihod od PDV-a, planiran u visini od 9,1 milijardu eura, dok se od posebnog poreza i trošarina planira prihod od 2,2 milijarde eura, a od poreza na dobit od 1,6 milijardi eura. Od doprinosa za mirovinsko proračun planira uprihoditi četiri milijarde eura, što je rast od 8,2 posto, a od pomoći EU-a pet milijardi eura ili 32,8 posto više.
Čitaj više
Završena maratonska saborska raspava o proračunu, glasovanje u utorak
Za HDZ je proračun s ukalkuliranim minusom od 1,8 milijardi eura realan i održiv, oporba se s tim ne slaže.
24.11.2022
Plenković u Saboru brani proračun za 2023. s rupom od 1,8 milijardi eura
Plnirani deficit proračuna opće države za 2023. godinu od 1,8 milijardi eura ili 2,3 posto BDP-a
23.11.2022
Sabor u srijedu raspravlja o prijedlogu državnog proračuna za 2023.
Proračun za 2023. prvi je koji će se odnositi na vrijeme kada će Hrvatska biti članica europodručja i Schengena.
23.11.2022
U proračunu se od trošarina očekuje 104,2 milijuna kuna manje
Uredbom o visini trošarina na energente i električnu energiju snižavaju se trošarine na naftne derivate.
24.11.2022
Ukupni proračunski rashodi u 2023. planirani su u iznosu od 26,7 milijardi eura i viši za 2,1 milijardu eura u odnosu na tekući plan za 2022. Povećanje rashoda odražava politike Vlade, prije svega daljnji rast kvalitete socijalne skrbi i potporu najugroženijima, potom održivost mirovinskog sustava, nastavak provedbe demografskih mjera te nastavak obnove od potresa.
Sastavnim dijelom proračuna za 2023. postalo je i 10 amandmana koje su predložili oporba i saborska većina, a zajedno su vrijedni 9,5 milijuna eura.
Od tog iznosa, 2,6 milijuna eura namijenjeno je projektu vezanom uz Arboretum Opeka i istoimenu srednju školu koja je proglašena regionalnim centrom kompetentnosti u poljoprivredi, a za što se zauzeo Predrag Štromar iz HNS-a, dok je za projekt čakovečkog Centra za odgoj i obrazovanje, koji je zagovarala Boška Ban Vlahek iz SDP-a, država izdvojila dva milijuna kuna. Na prijedlog SDP-a za uređenje školske sportske dvorane srednje škole u Zaboku izdvojeno je 1,8 milijuna eura.
Za Neuropsihijatrijsku bolnicu Dr. Ivan Barbot u Popovači u proračunu je, na traženje Magdalene Komes iz HDZ-a, osigurano 1,6 milijuna eura, a za besplatne zalihe menstrualnih higijenskih potrepština u školama i skloništima za žene milijun eura, na prijedlog Sabine Glasovac iz SDP-a.
Iznos namijenjen provedbi mjera obiteljske i populacijske politike povećan je na 758.000 eura, što je tražila Romana Nikolić iz SDS-a, a, zahvaljujući zauzimanju Damira Habijana iz HDZ-a, država će Sveučilištu Sjever iznos za redovnu djelatnost povećati za 665.000 eura.
Pola milijuna eura država je predvidjela za izradu dokumentacije potrebne za izgradnju zračne luke Srce Dalmacije, što su zajednički gurali HDZ-ovi Branka Juričev Martinčev i Josip Begonja, HDS-ov Hrvoje Zekanović i SDS-ov Franko Vidović.
Upornošću Marine Opačak Bilić iz SDS-a država je sredstva za prevenciju nasilja nad i među mladima povećala za 150.000 eura, a upornošću IDS-a sredstva za nastavak sanacije Eufrazijeve bazilike u Poreču za 120.000 eura.
Devet klubova i 29 zastupnika inicijalno je podnijelo 428 amandmana, no 58 ih je bilo nevažećih jer su podnositelji načinili tehničke pogreške, odnosno nisu ujednačili iznose koje su željeli smanjiti ili povećati. Uz izuzetak 10 spomenutih amandmana, sve druge odbili su i Vlada i Sabor. Oporbu je to i danas ljutilo, pa je ponovila svoje zamjerke na proračun i kako se iz proračuna za 2023. ne vidi niti jedna ozbiljna reforma.
"Proračun ide u korist Vlade i države, ne građana. Proračun ne jamči da će plaće iduće godine biti veće, da će rasti mirovine, povećati se brojne socijalne naknade. Mjere za borbu protiv inflacije prestaju krajem ožujka, a nakon toga proračun ne predviđa ništa", rekao je Peđa Grbin iz SDP-a.
Most je izrazio svoje nezadovoljstvo što nisu prošli njihovi amandmani namijenjeni potresom pogođenoj Banovini, pa su gradonačelnicu Petrinje Magdalenu Komes (HDZ) optužili da glasovanjem protiv Mostovih amandmana glasuje protiv svojega grada.
Ista stvar muči i socijaldemokrate. Davorko Vidović je istaknuo kako krajem ožujka završava priča s 21 milijardom helikopterskog novca. "Što ćemo nakon toga? Proračun je povećan za 20 milijardi eura, a od toga samo milijarda ide za povećanje plaća i mirovina. To znači da će plaće i mirovine padati, a standard biti niži", napomenuo je Vidović.
.webp){kind=icon}
