.webp){kind=icon}
Iako se tijekom ljeta – kad premijer Andrej Plenković, guverner središnje banke Boris Vujčić i bivši ministar financija Zdravko Marić nisu propuštali priliku spomenuti što nas sve dobrog čeka s novom valutom – činilo da se stvari tek zagrijavaju, nakon što je početkom rujna krenulo dvojno iskazivanje cijena situacija se po pitanju uvođenja eura naizgled privremeno smirila. Prije nekoliko dana sramežljivo je tek krenula kampanja "Euro – naš novac".
No sa sniženjem vanjskih temperatura početkom jeseni porasla je temperatura u uredima gdje se počeo zahuktavati proces koji treba osigurati da od 1. siječnja med i mlijeko ne teku više u kunama nego u eurima. Procesom tzv. predopskrbe do Nove bi se godine trebalo osigurati da banke i trgovačka društva raspolažu s gotovinom eura kako bi se građanima nova valuta mogla isplaćivati i vraćati tijekom kupovine u dućanima. Prema onome što doznajemo od poslodavaca i banaka, gotovina i njena distribucija se zasad ne pokazuju kao problem, već izazovi leže u informatici i drugdje.
Na naša pitanja o mogućim poteškoćama u bankama tijekom procesa predopskrbe iz Hrvatske udruge banaka (HUB) nisu previše precizirali, ali su istaknuli činjenicu da je uvođenje eura "složen (…) i tehnički zahtjevan proces koji zahtijeva intenzivan angažman", a sve to "predstavlja znatno opterećenje svih resursa".
Čitaj više
Uvođenje eura moglo bi poduzetnike stajati 440 milijuna kuna
Trgovačka društva moraju plaćati promjenu iznosa temeljnog kapitala.
20.10.2022
Vodeće hrvatske kompanije otkrile koliko će ih koštati uvođenje eura
Uvođenje eura u Hrvatskoj donosi i neizbježne jednokratne troškove, pa smo istražili koliko će vodeće hrvatske kompanije koštati prijelazak na novu valutu.
01.09.2022
Vlada zbog uvođenja eura mijenja 88 zakona
Cilj današnje sjednice Vlade je Saboru predložiti čak 65 prijedloga zakona koje mijenjamo zbog ulaska u europodručje.
24.08.2022
Banke u prosincu mogu očekivati skok depozita za čak 30 milijardi kuna
Iskustva drugih zemalja koje su uvele euro pokazuju kako banke u prosincu mogu očekivati snažan skok depozita koji je, primjerice, u Slovačkoj iznosio čak 11 posto.
31.07.2022
Nešto se slično može naslutiti i iz odgovora na istu temu koje smo dobili iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Ono što se pokazuje kao jedan od većih izazova je prilagodba informatičkih sustava. U HUP-u kažu kako su poslodavci "već započeli prilagođavanjem informacijskih sustava", što predstavlja podlogu za prilagodbu svih elemenata računovodstveno-financijskog poslovanja, kako bi pravovremeno testirali rješenja "sve uzimajući u obzir činjenicu ograničenog kapaciteta i dostupnosti informatičkih stručnjaka".
Prilagodba informatičkih sustava nije okrenuta samo računovodstvu jer poslovni subjekti "trebaju informatički prilagoditi sve svoje operativne procese, npr. izdavanje računa, rad na blagajni, sustav za obračun plaća, aplikacije kontrole stanja zaliha, sustave za obradu financijskih podataka i slično", ističu u udruzi poslodavaca i dodaju kako "sve navedeno zahtijeva dodatne resurse, što opet ovisi o poslovnim rješenjima koja pojedini poslodavac ima". U HUP-u ističu kako je "cjelokupni sektor financijskih usluga (…) proveo brojne promjene u svojim informacijskim sustavima" i dodaju da "cjelokupan proces do sada možemo smatrati uspješnim budući da su na vrijeme poduzeti svi potrebni koraci za implementaciju uvođenja eura".
I bankari i poslodavci napominju kako su zajedno s državom kroz koordinacijske odbore sudjelovali u pripremnim radnjama za uvođenje eura. U HUP-u su istaknuli kako su tijekom pripreme normativnog rješenja poslodavci imali najviše nejasnoća vezanih uz dvojno iskazivanje cijena, obveznike dvojnog iskazivanja te načina samog iskazivanja cijena.
Uz HUB i HUP koji ne spominju nikakve konkretne eventualne poteškoće ili probleme u ovom razdoblju priprema na novu valutu ovih se dana javila i udruga Glas poduzetnika koja je upozorila na potencijalno vrlo visoki trošak koji bi mogao nastati prilikom promjene iznosa temeljnog kapitala trgovačkih društava ne prilagodi li se važeća regulativa. U međuvremenu su se počeli nazirati i neki drugi problemi vezani uz korištenje različitih tečajnih lista.
Dva mjeseca prije nego što nam u džepovima prestanu zveckati i šuškati kune i lipe stječe se dojam da gospodarsko-financijska prilagodba na novu valutu teče smireno uz samo sporadične posrtaje. Dok građani bezbrižno gledaju plakate kampanje "Euro – naš novac", informatičari su skloniji mrmljati "Euro – naš problem", ali i naplaćivati svoje usluge u trenutku kad je njihova ekspertiza vrlo oskudan i tražen resurs. Iskustva drugih država koje su promjenu prošle prije nas trebala bi biti dragocjena, ali tek ćemo u idućih nekoliko tjedana vidjeti jesmo li bili dovoljno pametni upotrijebiti ih.
