.webp){kind=icon}
Obično pretvaranje jedne brojke u drugu – jednostavna računska operacija dijeljenja – moglo bi rezultirati dodatnim troškom za hrvatske poduzetnike i prihodom za javne bilježnike, u visini od čak 440 milijuna kuna, ne prilagodi li se važeća regulativa za uvođenje eura. Zakon o uvođenju eura kao službene valute u RH, usvojen u svibnju, a u primjeni od srpnja, predviđa da trgovačka društva moraju sudskom registru podnijeti zahtjeve o promjeni iznosa temeljnog kapitala – umjesto iznosa u kunama sad će biti iznosi u eurima.
Zakon navodi da se ovaj put za takvu promjenu sudska naknada ne naplaćuje, no zahtjevi registru moraju biti ovjereni kod javnih bilježnika. Na to je ovih dana upozorila i udruga Glas poduzetnika gdje su prilično rezolutni da ne žele plaćati taj trošak. Prosječni javnobilježnički trošak se kreće oko dvije i pol tisuće kuna po predmetu, što bi za blizu 175 tisuća registriranih dioničkih i društava s ograničenom odgovornošću sveukupno značilo barem 440 milijuna kuna dodatnog troška.
Pridodaju li se tome i jednostavna društva s ograničenom odgovornošću, njih oko 65 tisuća, za koje su javnobilježnički troškovi obično nešto niži, iznos bi se mogao popeti i naviše. Hrvoje Bujas, čelnik Glasa poduzetnika, je u razgovoru za Bloomberg Adria TV istaknuo kako se ovakvi troškovi preračunavanja nacionalnih valuta u euro nisu plaćali u drugim sličnim slučajevima.
Ministarstvima financija te pravosuđa i uprave prošli smo tjedan uputili nekoliko pitanja vezanih uz činjenicu da bi poduzetnici prilikom promjene iznosa temeljnog kapitala trebali snositi javnobilježničke troškove i o mogućim eventualnim promjenama te regulative. Iz Ministarstva financija, autora Zakona o uvođenju eura kao službene valute, su nas instantno uputili na Ministarstvo pravosuđa i uprave.
Iz tog smo ministarstva u srijedu dobili šturi odgovor u kojem stoji da će se "u suradnji s Hrvatskom javnobilježničkom komorom i drugim nadležnim tijelima u narednom (…) razdoblju definirati način provedbe navedenog postupka". Tako smo ostali bez odgovora kako će se propisi prilagoditi, je li neko rješenje već u izradi i kad se točno očekuje donošenje novih pravila. Bez odgovora iz vlasti ostalo je i pitanje kako to da proces promjene temeljnog kapitala na neki pojednostavljeni način nije već riješeno samim Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u RH i kako to da se ovako nešto rješava u posljednji tren.
Zakon kaže da od početka iduće godine dionička društva imaju rok od godinu dana za podnošenje zahtjeva sudskom registru, dok društva s ograničenom odgovornošću imaju rok od tri godine. Uzmu li se u obzir ti rokovi, te činjenica da je u Hrvatskoj aktivno oko 330 javnih bilježnika, svaki od njih bi u prosjeku mogao ojačati vlastiti promet za otprilike 450 tisuća kuna godišnje.
U razgovoru s javnim bilježnicima dobili smo dojam da kod njih prevladava stav da će država napraviti nešto kako izmjena iznosa temeljnog kapitala trgovačkog društva zbog uvođenja eura ne bi išla po uobičajenim pravilima. Ali, kao ni poduzetnici, ni oni ne znaju kako će se sve to odvijati. Istovremeno, na stranicama Hrvatske narodne banke, još jednoj od državnih institucija predanih procesu uvođenja eura, brojač u ovom trenutku ukazuje da do uvođenja eura ima još 73 dana.
