.webp){kind=icon}
Razvijeno i inovativno digitalno gospodarstvo te javna uprava, dostupnost 5G mreže velikih kapaciteta i razvijene digitalne kompetencije ključne su odrednice Strategije digitalne Hrvatske 2032. godine, za čiju provedbu do te godine prema sadašnjim procjenama treba oko sedam milijardi kuna.
Nositelj izrade strategije je Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, ujedno i partner hrvatskog ureda tvrtke Deloitte. Projekt su predstavili državni tajnik ureda Bernard Gršić te Gordan Kožulj, predstavnik Deloittea. Kožulj je rekao kako se očekuje povećanje udjela ICT sektora u BDP-u na bar 13 posto do 2032. godine, dok je 2019. bio oko 4,5 posto.
"Sve strategije trebaju podupirati i biti sastavni dio krovne Nacionalne razvojne strategije Hrvatske, kao i odredbe Europske komisije o digitalnoj transformaciji, što je jedan od prioriteta u EU-u. To treba biti poticajno i za tehnološki razvoj, inovacije i povećanje i zadržavanje ICT stručnjaka", rekao je Kožulj.
On i Gršić podsjetili su i na osnovni cilj strategije da Hrvatska 2032. bude zemlja digitalno konkurentnog gospodarstva, digitalizirane javne uprave i personaliziranih javnih usluga te da po DESI indeksu digitalizacije u EU-u dostigne europski prosjek, za razliku trenutnog 21. mjesta u EU-u.
"Digitalna transformacija u Hrvatskoj je pokrenuta i ide u dobrom smjeru, ali za dostići spomenute ciljeve do 2032. treba brže trčati od drugih. Vjerujemo da su svi određeni ciljevi dostižni, pa čak da će u nekim elementima poput digitalnih vještina biti i nadmašeni, sve kako bi građani i gospodarstvo imali bolje uvjete rada i života digitalne komunikacije s institucijama", ocijenio je Gršić.
Gršić je jednim od najvažnijih zadataka za dobro provođenje digitalizacije naveo razvoj digitalnih vještina kod građana, te razumijevanje i korištenje tehnologije, a za to pak moramo imati dobru povezivost i dostupnost interneta. Gršić je zaključno dodao kako će se nakon e-savjetovanja Strategija dodatno razmotriti te bi na usvajanju u Hrvatskom saboru trebala biti do kraja ove, a u primjeni od 2023. godine.
Kožulju je tu pak jako važno i pitanje povjerenja u tehnologiju, od 5G-a i umjetne inteligencije do sigurnosti i zaštite podataka, ali i da ICT sektor još poboljša svoje rezultate, koji su već dobri, ali bi mogli biti i bolji, za što je, kako je dodao, važno imati i drugačiji fiskalni okvir radi kojeg Vlada prati to tržište i trendove.
"Bitno je da se kroz porezna, regulatorna i parafiskalna rasterećenja omogući da se poveća broj i zadrže ICT stručnjaci u zemlji, da im plaće mogu biti veće, a za to su predviđene i mogućnosti radničkog dioničarstva te druge", zaključio je Kožulj.
