Prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) su pesimistične i očekuje se usporavanje globalne ekonomije sa 6,1 posto u 2021. godini, na 3,1 posto u 2022. godini, i 2,7 posto u 2023. godini. Problem je široka rasprostranjenost tog usporavanja, pa bi trećina svjetske ekonomije mogla zabilježiti "tehničku recesiju", odnosno dva uzastopna kvartala kontrakcije ekonomske aktivnosti, objasnio je Matej Bule iz Hrvatske narodne banke (HNB).
Bule dodatni problem usporavanja ekonomije vidi u istodobno snažnim inflacijskim pritiscima, ali smatra kako se Hrvatska s tim trenutno bolje nosi od drugih usporedivih zemalja.
"Imali smo dvoznamenkast rast u 2021. godini, u 2022. godini očekuje se rast od pet do šest posto, no za 2023. godinu sve relevantne institucije očekuju snažno usporavanje gospodarstva", rekao je Bule za HRT i dodao kako se u idućoj godini očekuje rast od jedan posto.
Čitaj više
Rekordna inflacija? Ni blizu
Inflacija je devedesetih dosezala 40 posto. Na mjesečnoj razini.
14.10.2022
Godišnja inflacija u Hrvatskoj u rujnu porasla na 12,8 posto
Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) pokazuje da se trend porasta potrošačkih cijena postupno zaustavlja.
14.10.2022
Svi europski burzovni indeksi u zelenom
Europske i američke burze su se u četvrtak u iščekivanju izvješća o inflaciji u SAD-u za rujan oporavile.
13.10.2022
Lagarde: Eurozona trenutačno nije u recesiji
Predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde rekla je da ekonomija eurozone i dalje raste.
12.10.2022
MMF iduće godine predviđa usporavanje inflacije u Europi, ali sporije od prvotno predviđenog. Bule smatra kako kretanje inflacije ovisi o nizu čimbenika, najprije o kretanju cijena sirovina na svjetskom tržištu. Osnovna je pretpostavka za normalizaciju inflacijskih pritisaka u sljedećoj godini prethodno dosezanje cjenovnog vrhunca sirovina u 2020. godini.
"Važno je vidjeti što će se događati s monetarnom politikom i s globalnim lancima opskrbe, što će se događati s nacionalnim antiinflacijskim mjerama vlada", izjavio je Bule i dodao kako smatra da bi u 2023. godini trebalo doći do pada inflacije.
Najniža primanja
Matija Kroflin iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja je istaknuo kako građani smatraju da su cijene proizvoda porasle više od same inflacije. Cijene egzistencijalnih proizvoda na godišnjoj razini rastu 30 do 40 posto. Ljudi veći dio svojih primanja izdvajaju upravo za ove proizvode i inflacija najviše pogađa one s najmanjim primanjima, rekao je.
Kroflin se dotaknuo vladinih mjera i pojasnio kako su one građanima prvenstveno olakšale porast cijena energenata. Smatra kako je Vlada pokušala napraviti najbolje što je mogla, ali i da je trebala napraviti dodatan iskorak po pitanju plaća. Komentirao je Vladinu mjeru povećanja neoporezivog primitka, kojom poslodavci svojim zaposlenicima mogu isplatiti veća primanja. Ponudio je, kako kaže, bolje rješenje koje bi većem dijelu građana osiguralo veću plaću – snižavanje donje stope poreza na dohodak ili povećanje neoporezivog dohotka.
"Naše plaće u ovom trenutku rastu ispod proporcionalnog. Imali smo zadnje povećanje plaća od četiri posto u lipnju ove godine, prije toga bilo je u siječnju 2021. godine. Ako ostanemo na ovome, to bi značilo da nam je Vlada osigurala rast plaća svega 2,3 posto", rekao je Kroflin i dodao kako od Vlade traže dodatno korigiranje osnovice od 1. listopada.
Negativni socijalni trendovi
Profesor socijalne politike na zagrebačkom Pravnom fakultetu Zoran Šućur je rekao kako broj primatelja socijalne pomoći ne raste te da nikada u povijesti Hrvatske nije bio manji. Razlog je u činjenici što se unatoč inflaciji nisu dogodili nepovoljni trendovi na tržištu rada. Ako dođe do otpuštanja zaposlenih, onda bi se mogao dogoditi obrat kada je u pitanju broj korisnika socijalne pomoći, upozorio je Šućur.
Pojašnjava kako su korisnici socijalne pomoći radnoaktivne osobe te da se u ovom trenutku ne može govoriti o negativnim socijalnim trendovima.
.webp){kind=icon}
