Ljubav Hrvata i HDZ-a po mnogima je poprimila patološke razmjere, ali srce ne mari za razum. Novčanik doduše mari, a to je jedan od većih razloga zašto je državotvorna stranka opet pomela konkurenciju na izborima, iako je uzela pet mandata manje nego na prošlima. Apsolutnu većinu ipak nemaju, pa nas čeka ozbiljno političko mešetarenje u kojem će, sudeći po prijašnjim iskustvima, principi i moral pasti u drugi plan. Zasad nije isključeno ni da ćemo ponovno na izbore.
Na globalnoj sceni početak tjedna obilježio je raketni napad Irana na Izrael. Šteta je bila minimalna jer su Izraelci uspjeli oboriti većinu projektila, pa analitičari smatraju da je u pitanju bilo samo iransko pokazivanje mišića za domaću političku scenu. Predsjednik SAD-a Joe Biden poručio je kako neće podržati izraelski protunapad, u nadi da će se izbjeći daljnja eskalacija sukoba.
Bloomberg
Sukobi bi zato mogli eskalirati na domaćoj političkoj sceni, dok se ne složi 76 ruku potrebnih za parlamentarnu većinu. Nažalost, rast cijena neće čekati stranačke dogovore. Pokazuju to i podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), prema kojima nam inflacija nastavlja neumoljivo rasti, pa smo tako i ožujku predvodili Europsku uniju (EU) s godišnjom stopom rasta cijena od 4,9 posto (po HICP-u).
Dobra vijest je da nam nastavlja rasti i BDP. Iz MMF-a predviđaju da će nam u ovoj godini gospodarstvo ojačati za tri posto, što je debelo iznad prosjeka razvijenih država.
Iako nam ekonomija raste, čini se da polako usporava jedna od njenih važnijih komponenti – građevinarstvo. Naime, podaci Državnog zavoda za statistiku za veljaču pokazali su da je izdano 974 građevinskih dozvola, što je za 3,8 posto manje u odnosu na veljaču 2023. godine.
Dok u Europi broj prodanih vozila pada, kod nas raste, pa je tako broj registriranih cestovnih vozila u 2023. iznosio 2,55 milijuna, što je za četiri posto više u usporedbi s 2022. godinom, dok nam je broj prvi put registriranih vozila skočio za gotovo 30 posto.
Depositphotos
Što se industrijske proizvodnje tiče, trendovi su nažalost obrnuti. Nakon što je u prosincu prošle godine industrijska proizvodnja u eurozoni pala na najniže razine od 2020. i nastavila padati i u siječnju, u veljači su se počeli primjećivati prvi znakovi oporavka. No ne i u Hrvatskoj. Kod nas je industrijska proizvodnja u veljači pala za 5,7 posto, objavio je Eurostat.
Protekli tjedan smo se kroz naše analize fokusirali na trovanje i trgovanje ugljikom – omiljene i unosne biznise kapitalista sa zelenom maskom. U najvećem sustavu za trgovanje emisijskim dozvolama (EU ETS) koji je nametnut tvrtkama zemalja članica vrte se milijarde eura. Analizirali smo tko je dobitnik, a tko gubitnik na tržištu, ispitali tko će sve tek ući u dekarbonizacijsko vrzino kolo te što tvrtke moraju znati o tome.
Idući tjedan kreću objave financijskih rezultata kompanijskih teškaša, a u tjedna iza nas svoje je poslovne pokazatelje obznanio Ericsson. U razdoblju od siječnja do ožujka neto prihod im je bio za 15 posto manji nego u istom razdoblju lani, kliznuvši na 53,33 milijarde švedskih kruna (4,61 milijardu eura). Neto dobit je pak u prvom tromjesečju poskočila za 66 posto, na 2,6 milijardi švedskih kruna.
"Naš" Ericsson Nikola Tesla objavio je kako je potpisao nove ugovore iz područja komunikacijskih mreža i digitalne transformacije društva vrijedne četiri milijuna eura.
Kad smo već kod "naših", kolege iz BiH odradili su intervju s Hrvojem Ćosićem, direktorom Aircasha koji ove godine planira širenje na tamošnje tržište, ali i ulazak u druge zemlje regije poput Srbije, Crne Gore i Albanije.
Hrvoje Ćosić (Aircash)
Donosimo i priču o simbiozi hrvatskih kompanija u procesu ozbiljnog međunarodnog širenja. Nedavno je otvoren novi Muzej Iluzija u Kopenhagenu, nakon prošlogodišnje serije proširenja širom SAD-a. Njime upravlja hrvatska tvrtka Metamorfoza, dok je strateško rješenje prostora i doživljaja posjetitelja ponudio arhitektonski studio Brigada. Direktor Brigade Damjan Geber objasnio nam je zašto ih ne zanima daljnji rast tvrtke, iako jako uspješno posluju.
Iz Croatia Airlinesa su nam pak objasnili zašto su otkazivanja letova i gužve po zračnim lukama nešto na što će se putnici morati naviknuti ove sezone. Glavni uzrok je manjak aerodromskog osoblja, ali ima tu još izazova koje avioindustrija mora prevladati.
Dario Grzelj/Hina
Pregled tjedna zaključujemo rezultatima još jedne velike kompanije. Iako za Europu tehnološki sektor nije jača strana, jedna od svijetlih točki na tržištu je nizozemski proizvođač čipova ASML. Međutim, rezultati iz prvog kvartala podbacili su daleko ispod tržišnih očekivanja, a fluktuacije u poslovanju bi se mogle osjećati do kraja godine.
.webp){kind=icon}
