Nedavno je otvoren novi Muzej Iluzija u Europi, točnije u Kopenhagenu, nakon prošlogodišnje serije proširenja širom SAD-a. Ovaj muzej ujedno je najveći Muzej Iluzija u Europi. S otvorenjem ovog muzeja, broj Muzeja Iluzija diljem svijeta sada premašuje 50. Spomenutim Muzejem Iluzija upravlja hrvatska tvrtka Metamorfoza, dok je strateško rješenje prostora i doživljaja posjetitelja ponudio arhitektonski studio Brigada.
Važno je istaknuti i da je Archello, jedan od najutjecajnijih svjetskih medija i platformi za povezivanje dizajnera i arhitekata te promociju najboljih u području dizajna i arhitekture, par dana prije otvorenja novog muzeja uvrstio Brigadu među 100 najboljih arhitektonskih tvrtki u svijetu.
Novootvoreni Muzej Iluzija u Kopenhagenu prostire se na 1200 četvornih metara i nudi više od 70 eksponata, uključujući neke koji su svjetski premijerno prikazani upravo tamo. Posjetitelji mogu istražiti iluzije koje odaju počast danskim kulturnim i povijesnim znamenitostima, uključujući penjanje uz povijesnu kopenhagensku fasadu i poseban koncept danskog hotdog štanda. Uz to, Muzej nudi i druge popularne iluzije poput walk-in-kaleidoskopa i beskonačne sobe, te najveći muzejski shop s novim asortimanom proizvoda.
Osim što je najveći u Europi, direktor Brigade i kreativni direktor Muzeja Iluzija Damjan Geber za Bloomberg Adriju kaže da je riječ o muzeju koji će posjetiteljima ponuditi jedan potpuno drugačiji doživljaj.
Muzej Iluzija
"Muzeju Iluzija po svojoj je prirodi doživljajni muzej. Provodili smo obimnu analizu u sklopu koje smo posjetili osam muzeja širom svijeta. U svakom smo proveli nekoliko dana analizirajući kretanje posjetitelja i njihove navike, istražujući što ih privlači, a što odbija. Cilj nam je bio detaljno razumjeti tko su naši posjetitelji i kako se osjećaju u tom prostoru. Na temelju tih saznanja razvili smo koncept 'Muzej Iluzija 2.0', zadržavajući iste eksponate, uvodeći i neke nove i unapređujući cjelokupno iskustvo. Prvi muzej prema tom novom konceptu nalazi se u centru Kopenhagena, kao naš prvi europski flagship korporativni muzej. Prve reakcije posjetitelja su izvanredne, s osjećajem potpuno nove i drugačije atmosfere te sličnih, ali bolje prezentiranih priča", govori nam Geber.
Muzej Iluzija, kao originalni hrvatski brend, u svega nekoliko godina je iz faze startupa izrastao u fazu proof of concept, objašnjava Geber. Ističe da se rast dogodio vrlo brzo, što se vidi kroz rast prihoda, ali i po broju zaposlenika koji se u kratkom roku popeo na brojku od sto.
Danas je Muzej Iluzija najveći lanac privatnih muzeja na svijetu s više od 50 lokacija u 25 država svijeta i 10 milijuna posjetitelja čije iluzije i eksponati nastaju u Hrvatskoj od strane razvojno-istraživačkog tima u Oroslavju. Nastavljaju sa širenjem, s posebnim fokusom na korporativne, privatne muzeje.
Kako Geber ističe, ovaj tip muzeja zahtijevao je novi koncept, formiranje novih timova i drugačiju organizaciju poslovanja, uz nužne promjene u lancu opskrbe. Međunarodni projekti uvijek donose dodatne izazove zbog različitih regulativa i pravila koja svaka zemlja postavlja, a koje često olakšavaju franšizeri koji su s tim upoznati. Ipak, za korporativne muzeje potpunu zaslugu nosi hrvatski tim.
"Muzej Iluzija je trenutno najvećih hrvatski brend u svijetu. Imamo vrhunski real estate, muzeje na odličnim lokacijama, sjajne zaposlenike i odličan brend. Ponekad nismo ni svjesno koliko smo toga postigli", priznaje Geber.
Muzej Iluzija u Kopenhagenu najveći je korporativni muzej u Europi
Ipak, svjestan je bio uspjeha kada je nedavno sudjelovao na Shop Talku, najvećoj retail konferenciji u svijetu održanoj u Las Vegasu. Tamo je imao priliku razgovarati s najvećim "njuškama" retail industrije, a dogovorene su i zanimljive suradnje.
"Postojao je uzajamni interes. Oni su bili jednako zainteresirani za naš rad koliko smo mi bili zainteresirani za njihov. Naša pozicija kao najveće svjetske franšize u edutainment sektoru s najvećim brojem lokacija nesumnjivo je privukla njihovu pažnju. Tijekom sastanaka razmijenio sam kontakte i inicirali smo zanimljive razgovore o mogućim suradnjama. Nisam bio tamo kako bih predstavio posao, već prvenstveno da učim. Ipak, neke suradnje već su počele, a s drugima ćemo tek započeti. Iako smo globalni brendi, činjenica da smo započeli iz Ilice i Oroslavja ne umanjuje naš uspjeh. Pokazali smo da možete postati globalni brend bez obzira na svoje početke", kaže Geber ne otkrivajući o kojim je suradnjama točno riječ.
Da su globalno relevantni potvrdio je i Archello iako Geber priznaje da isprva nisu vjerovali da su dobili priznanje budući da im često na e-mail adresu dolaze obavijesti o nelegitimnim nagradama, neke koje čak zahtijevaju novčane iznose samo da bi ih preuzeli.
"S više iskustva u radu, shvatiš da postoje tri vrste nagrada. Prve su masovne i često plaćene, koje gube na važnosti, a mnogi hrvatski studiji ih koriste za samopromociju. Drugi tip su akademske kurirane i žirirane nagrade koje zahtijevaju prijavu i imaju složeniji proces selekcije. Treći tip su stručne nagrade specifične za industriju, poput Architecture Master Prize, koje stvarno pokazuju tko su vodeći igrači na sceni. Mi biramo gdje prijaviti radove ne za osvajanje nagrada, već da vidimo gdje stojimo na globalnoj sceni, izbjegavajući lokalni trend skupljanja neznačajnih priznanja", objašnjava.
Brigadin ured u Kaptol centru koji je osvojio nekoliko Grand Prix nagrada
Na popisu od 100, Brigada je zauzela 55. mjesto, a zanimljivo je da su jedini interijeristi na toj listi.
"Kao glavne razloge zbog kojih su nas odabrali naveli su inovativnost, održivost i inovativno promišljanje prostora, na čemu ustrajno radimo od početka našeg rada. Naš cilj nije stvaranje samo estetski lijepih interijera, već težimo kreiranju jedinstvenih i funkcionalnih prostora. Ova filozofija, poznata kao bihevioralni dizajn, fokusira se na korisnike i njihove stvarne potrebe i navike, umjesto na samo estetiku. Upravo taj pristup, koji stavlja korisnike u središte dizajna, razlikuje nas od mnogih koji dizajniraju prostore koje oni sami smatraju potrebnima, često zanemarujući prisutnost i potrebe ljudi", govori Geber.
Kao i u Muzeju Iluzija u Kopenhagenu, Brigadin ured u zagrebačkom Kaptol centru prilagođava se potrebama ljudi koji ga koriste, što odražava koncept o kojem nam je ranije govorio. Unatoč lokaciji u prometnom trgovačkom centru, okruženom bukom građevinskih strojeva i radnika, Brigada je uspjela stvoriti mirnu oazu namijenjenu radu, kreativnosti i opuštanju. Ured je koncipiran kao open space, ali odmah je očito da se razlikuje od uobičajenih uredskih prostora. Prostoriju krasi svega 12 radnih stolova, a u neposrednoj blizini nalazi se kuhinja i blagovaonski stol. Petkom zajedno kuhaju ručak, a uz jelo razmjenjuju ideje. Na terasi se nalazi urbani vrt u koji su posadili jagode, rajčicu i mrkvu, dok se sastanci s klijentima često održavaju pod gustim krošnjama drveća.
Brigada stavlja veliki fokus na brigu o okolišu i održivost, a ured je obogaćen urbanim vrtom
Geber ističe važnost prostora u kojima radimo, naglašavajući da "studije potvrđuju da prostori itekako utječu na ljude". On se osvrće na različitost radnog okruženja koje uključuje više generacija na jednom mjestu, od mladih do starijih radnika, te ističe potrebu da prostori zadovolje sve te različite potrebe. Svaki projekt započinje temeljitom analizom, radionicama i bihevioralnim praćenjem, kako bi se razumjele specifične potrebe organizacije. Naglašava da prostor mora odražavati kulturu kompanije, a ne samo provoditi pretpostavke o tome što bi radnici mogli željeti, poput bilijara ili ljuljački, koje se često pokažu kao nepotrebne. "Pravi uredski prostor je onaj koji je optimiziran, ali koji također stvara kulturu kompanije. To je ured budućnosti", smatra Geber koji je Brigadu pokrenuo jer se nije mogao poistovjetiti s klasičnom arhitekturom.
"Nikada nisam težio stvaranju skulpturalnih ili hladnih prostora. Ne privlače me projekti koji izgledaju predivno na prvi pogled, ali su lišeni osobnosti, bez ičega što čini prostor živim. Na kraju dana, u mojim projektima neću živjeti ja, već netko drugi. Moja ambicija je stvoriti prostor u kojem će se netko osjećati dobro, raditi bolje, i osjećati pripadnost, posebno ako je riječ o uredskom prostoru. U svakom projektu težimo razumijevanju korisnika i postavljanju ciljeva koji odgovaraju njihovim potrebama", dodaje.
Uz ranije spomenute uspjehe, Brigada je 2023. godinu zaključila rastom. Ukupni prihodi u 2023. godini iznosili su 974.062 eura što je povećanje od 2,89 posto u odnosu na prethodnu godinu. U 2023. godini Brigada je ostvarila neto dobit od 307.186 eura, što je povećanje od 38,57 posto u odnosu na prethodnu godinu. Pokazatelj uspješnosti poslovanja EBITDA u 2023. godini iznosi 374.604 eura.
Međutim, Geber kaže da ih daljnji rast ne zanima.
"Strategija Brigade usmjerena je na održavanje, a ne na rast. Ne težimo povećanju broja zaposlenih ili proširenju poslovanja. Primjerice, rast od dva posto u odnosu na prethodnu godinu može sljedeće godine biti i dva posto manji, ali to je razina s kojom smo zadovoljni. Prije dvije godine donijeli smo stratešku odluku da zaustavimo rast i fokusiramo se na optimizaciju troškova, što je dovelo do povećanja profita kroz značajno smanjenje troškova i poboljšanje internih procesa", objašnjava Geber ističući da 12 radnih stolova u prostoriji nije slučajnost. Naime, ograničio je broj radnih mjesta na 12, smatrajući da je to optimalan broj radnika koji omogućuje da održe kvalitetu i efikasnost rasta.
Brigada
"Postoji brojna literatura o takvom pristupu biznisu koji nije uvjetovan rastom. Brojne su se male kompanije odlučile upravo na takav pristup gdje ne moraju loviti profit kroz konstantan rast. Cijela filozofija iza toga je da to nije jedini način da si firma osigura prosperitet. U fazi smo kada želimo da nam raste kvaliteta uz optimizaciju troškova. Naravno, to ne znači da ne vodimo računa o profitabilnosti", govori Geber.
Geber potom skreće fokus na budućnost, ističući postignute ciljeve koji otvaraju vrata novim prilikama.
"Trenutno nas najviše veseli činjenica da smo ostvarili sve zacrtane ciljeve, uključujući globalnu relevantnost. Ne težimo biti najbolji, ali želimo biti relevantni. Sljedeći korak je posebno uzbudljiv jer još uvijek nije potpuno definiran, ali ćemo ga kao tim razvijati u narednim tjednima. Uvijek težim inovacijama i eksperimentiranju, jer u našem strateškom fokusu nema mjesta za stagnaciju", zaključuje.
.webp){kind=icon}
