Belišće, Primošten i Dubrovnik najzaduženije lokalne jedinice u cijeloj državi - koliko duguje vaš grad?

Gradovi Belišće i Dubrovnik te općina Primošten nose neslavnu titulu najzaduženijih lokalnih jedinica u cijeloj državi, pokazala je naša analiza temeljena na podacima Ministarstva financija. Za razliku od tri spomenuta, gotovo 60 općina i gradova, među kojima su najveći Sinj, Rovinj i Podstrana, nemaju nikakvih dugova.

Kad su u pitanju najveći domaći gradovi – Zagreb, Rijeka i Osijek nalaze se među nešto zaduženijima, dok je Split pod manjim opterećenjem dugova iako bi se, nastavi li se trend iz posljednjih godina, vrlo brzo mogao pridružiti spomenutom trojcu.

Od gradova preko općina do županija, Hrvatska broji ravno 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave. Krajem prošle godine one su sveukupno dugovale 1,23 milijarde eura. U usporedbi s centralnim proračunom to je sitnica, no uzme li se u obzir kako desetina tih općina ima po manje od tisuću stanovnika, pitanje lokalnih dugova i kredita, i mogućnosti njihove otplate ne zaslužuje ostati bez odgovora.

U usporedbi dugovanja lokalnih i regionalnih jedinica samouprave koristili smo se bilancom koju vodi Ministarstvo financija. Podaci obuhvaćaju razdoblje od 2019. do 2025. godine, a mi smo se odlučili usporediti gradove i općine po obvezama po kreditima i zajmovima.

Ostali načini zaduživanja za domaće su jedinice lokalne samouprave gotovo zanemarivi. Časna iznimka je grad Varaždin koji je prije pet godina emitirao 67 milijuna kuna (cca. devet milijuna eura) vrijednu obveznicu, zbroji li se ona s varaždinskim kreditima taj grad na našoj listi i dalje ostaje unutar generalnog prosjeka.

Dubrovnik je među najposjećenijim, ali i među najzaduženijim gradovima u Hrvatskoj | Zvonimir Barisin/Pixsell

 

Također, vrijedi napomenuti kako se iznosi u našoj usporedbi odnose isključivo na dugove, odnosno kredite samih gradova, općina i županija. Drugim riječima, ako je neko komunalno poduzeće u vlasništvu grada ili općine, a oni na neki način garantiraju za dugove te tvrtke, taj dug nije ubrojen. Također, ako je lokalni vrtić u dugovima, niti to se ne broji u dug samoupravne jedinice.

U apsolutnim iznosima, prilično je očekivano, najveći dužnik po kreditima je grad Zagreb. Krajem 2025. to je bilo 245 milijuna eura. Nakon njega najzaduženiji su bili Split sa 70 milijuna i Dubrovnik s gotovo 46.

Prosječna zaduženost

Kako se iznosi dugovanja kroz kredite od godine do godine mogu i podosta promijeniti, ako neki grad ili općina podigne svježi kredit ili možda ranije otplati neki stari, da bismo dobili nešto bolju sliku zaduženja, uprosječili smo zaduženost koju su gradovi i općine imali krajem godine u razdoblju od 2019. do 2025. godine.

I prema tim brojkama, opet očekivano, prednjači Zagreb. On je u sedam godina u prosjeku bio dužan 289 milijuna eura. Nakon njega slijedi Dubrovnik s prosjekom od 40,3 milijuna eura, pa Rijeka s prosječnim 36,1 milijunom kredita. Split je u takvom poretku pao na peto mjesto s prosjekom od 22,3 milijuna, iza Osijeka i njegovih 26,5 milijuna eura.

Promjena pozicije Splita između ove dvije ljestvice puno je jasnija ako se pogleda razlika u zaduženosti između 2025. i 2019. godine. Po tom mjerilu Split je, nažalost, najgore prošao jer su mu dugovi kroz kredite u šest godina porasli za čak 65,8 milijuna eura, daleko najviše u Hrvatskoj. Na drugom mjestu našao se Dubrovnik gdje su dugovi porasli za 25 milijuna, a na trećem mjestu Karlovac s novim zaduženjem od 18,1 milijun eura.

Na suprotnoj strani ljestvice našao se Zagreb koji je uspio smanjiti dugove za više od šest milijuna eura, što možda i jest najveće smanjenje u apsolutnom iznosu, no sjetimo li se kako mu je prosječan dug u tom razdoblju iznosio 289 milijuna eura, ta brojka i nije tako impresivna.

Već je impresivniji rezultat Pule koja se našla na drugom mjestu po smanjenju duga između 2019. i 2025. godine. Tamo je zaduženost po kreditima i zajmovima smanjena za 4,7 milijuna eura.

Spomenuto smanjenje dugova po kreditima ipak je svojevrsna iznimka. Među 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave u posljednjih šest godina kreditnu zaduženost je smanjilo njih 107, dok ih se 343 dodatno zadužilo.

Apsolutni iznosi dugova tek su dio priče, a nešto bolju sliku daje prosječna zaduženost po stanovniku. Time se iz usporedbe eliminira utjecaj veličine općine ili grada, a kako uspješnost otplate dugova dijelom ovisi i o broju stanovnika takve brojke bi mogle jasnije ukazati na potencijalne probleme.

Prosječno zaduženje kroz godine podijelili smo s brojem stanovnika u 2024. godini, što su posljednji dostupni podaci Državnog zavoda za statistiku. Kako se broj stanovnika ne mijenja naglo iz godine u godinu, podaci za 2024. dovoljno su dobri da se može u konačnici vidjeti gdje stanovnicima nad glavom visi najviši lokalni dug.

A tu se sada vraćamo na početak teksta. Najviši dug po stanovniku imaju grad Belišće, općina Primošten te grad Dubrovnik. U Belišću je to 1.374 eura po stanovniku, u Primoštenu 1.082 eura, a u Dubrovniku 959 eura.

Za lakšu usporedbu o kakvim se razmjerima radi možemo spomenuti da zagrebački dug po stanovniku iznosi 372 eura, riječki 341 euro, osječki 279 te splitski 140 eura. U tom poretku Zagreb se nalazi 50-ak mjesta ispod spomenutog vodećeg trojca, Rijeka nekih 70, Osijek 90-ak, a Split se nalazi negdje oko polovice tablice na 229. mjestu.

Dugovi i krediti ne moraju nužno biti loša vijest. Ako ih lokalne jedinice koriste kako bi se poboljšali standard i uvjeti života građana, tada se čak i nešto više opterećenje može opravdati.

U razdoblju kad relativno nisko lokalno zaduženje uz značajniji dodatak novca iz europskog proračuna rezultira u solidnoj, inače nedostižnoj, investiciji koja će poboljšati uvjete za život građana, kredit se može pokazati kao razumno rješenje. No bez obzira na to, i na činjenicu kako je gradovima i općinama zakonski regulirana visina duga, na financijama lokalnih jedinica valja držati budno oko jer svi se ti dugovi na kraju ipak vraćaju iz džepova građana.