Pred nama je kraj još jedne sezone u prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi (HNL) u kojoj se baš i nije promijenilo puno toga u odnosu na ustaljene trendove. Standardna euforija s juga splasnula je s padom forme Hajduka koji će i ove godine gledati u leđa zagrebačkom Dinamu s dvoznamenkastom bodovnom razlikom, dok ostatak lige ne može ni sanjati o napadu na vrh.
Ako ste pratili utakmice u našem elitnom nogometnom rangu, vjerojatno niste ostali impresionirani kvalitetom nogometa, a mi smo zato pogledali bilance prvoligaša kako bi utvrdili koliko financijska strana priče ima veze s onim što vidimo na terenu. Posložili smo tablicu HNL-a po prihodima klubova i zaključili kako vodeći dvojac debelo prednjači nad ostalima – kako na terenu, tako i po pitanju budžeta – no to pravilo ipak ne vrijedi za sve, što se najbolje vidi na primjeru trenutno trećeplasiranog Varaždina, odnosno pretposljednjeg Osijeka.
Dinamo bez premca
Dinamo je neprikosnoven po financijama, čak i usporedbi s Hajdukom koji se ove godine poprilično podigao pa možemo konstatirati kako ta razlika na terenu i nije toliko očita. Naravno, još se više gubi u usporedbi dva lidera s ostatkom klubova iz lige koji im nerijetko znaju skinuti skalp, ali proračunski daleko zaostaju.
Čitaj više
Paradoks HNL-a: Nogomet sve lošiji, stadioni se rapadaju, a gledatelja sve više. U čemu je tajna?
HNL je medijski sve bolje praćen, broj gledatelja na utakmicama raste, a sve to se pozitivno odražava i na financije klubova. Zanimljivo je da se to događa unatoč tome što kvaliteta samog nogometa pada po brojnim objektivnim pokazateljima, a stadionska infrastruktura je uglavnom u raspadu.
21.02.2026
Najvrjednija liga regije? HNL nije najveći – zato je najskuplji
Nogometne lige su najvrjedniji dio sportske industrije u regiji, baza talenata i glavni ulazni kanal na veća europska tržišta.
25.01.2026
Zašto sada treba prodati NK Rijeku?
Vrijednost Rijeke trenutno je na vrhuncu s obzirom na dvostruku krunu i ulazak u kvalifikacije Lige Prvake.
29.07.2025
Tablica HNL-a po zaradi – Dinamo na vrhu, Hajduk na dnu
Financijsku nadmoć nad ostatkom lige Dinamo duguje redovitim nastupima u europskim natjecanjima i prihodima od UEFA-e koji čine više od 55 posto proračuna kluba.
13.06.2025
Zanimljivo je da točno pet klubova u HNL-u posluje kao neprofitna udruga, dok druga polovica funkcionira po poduzetničkom modelu.
Jedan od onih koji posluju po principu udruge je Građanski nogometni klub Dinamo, a prošle godine je maksimirski klub pod palicom Zvonimira Bobana uprihodio 78,3 milijuna eura (šest posto više nego u 2024.), dok su im rashodi bili 74,3 milijuna pa možemo konstatirati kako su lani bili u plusu za okrugla četiri milijuna eura (devet posto više u usporedbi s 2024.). Zapošljavali su 133 djelatnika, njihovu prosječnu plaću na Fini nismo mogli doznati, ali pod stavkom rashodi za radnike stoji iznos od skoro šest milijuna eura.
Evo kako izgleda tablica HNL-a trenutno
Uzlet Hajduka
Hajduk je lani imao jako dobru financijsku godinu, barem ako je suditi po podacima Fine. Prihodi su im skočili za 80 posto, na 49,9 milijuna eura, a iz minusa od 10 milijuna eura u 2024. su došli u plus od 6,5 milijuna. Broj zaposlenih u splitskom klubu stagnirao je na 95 ljudi, a prosječna plaća im je blago narasla, na 1.668 eura.
Što se plaća igrača tiče, Marko Livaja uvjerljivo prednjači u svlačionici "Bilih" s 1,71 milijun eura ukupnih prihoda, odnosno 1,29 milijuna eura neto, a daleko iza njega je Filip Krovinović, koji je prijavio 624.948 eura prihoda, odnosno 489.740 eura neto.
Najskromnije prihode u HNL-u ima klub sa sjevera hrvatske, no to nikad ne biste rekli kada pogledate prvenstvenu ljestvicu. Naime, nogometni klub Varaždin drži treće mjesto, iza Dinama i Hajduka, ali ispred Rijeke koja ima više nego deseterostruko veći proračun.
Konkretno, Varaždin je u 2025. imao 2,32 milijuna eura prihoda i rashode od 1,65 milijuna. I jedna i druga stavka su pale za 60 posto, a klub je imao višak prihoda od 672 tisuće eura i 21 zaposlenika.
Inače, na čelu varaždinskog kluba su bivši policajac Dražen Vitez i sin aktualnog izbornika hrvatske reprezentacije Toni Dalić.
Spomenuta HNK Rijeka je prošlu godinu završila s 26,6 milijuna eura prihoda, što je rast od 39 posto, dok im je dobit uzletjela za skoro tisuću posto, ali na relativno skromnih 3,1 milijuna eura. Klub je zapošljavao samo 22 radnika s prosječnim primanjima od 1.829 eura.
I Riječani pamte bolje dane što se tiče nogometa, ali i dalje su u igri za treće mjesto, a mogu se tješiti da im je praktički bolje išlo u europskim natjecanjima nego u domaćoj ligi.
Još jedan zagrebački klub iz naše prve nogometne lige je HNK Lokomotiva, a oni su lani uprihodili 7,7 milijuna eura, uz rashode od 7,57 milijuna. Prihodi su im, u usporedbi s godinom ranije, potonuli za oko deset posto, a za isti iznos su se povećali rashodi. Broj radnika je pao za šest posto, na 45 zaposlenih, ali su rashodi za njih porasli s 1,36 na 1,58 milijuna eura.
Odlična financijska godina, barem što se prihodovne strane tiče, je i iza nogometnog kluba Istra. Oni su u 2025. imali rast prihoda od 180 posto, na 8,9 milijuna eura, ali su svejedno završili u minusu od 2,7 milijuna eura, što je ipak poboljšanje u usporedbi s 2024. kada su bili u gubitku od 3,4 milijuna. Broj zaposlenih u klubu je ostao na istoj razini, 38 radnika NK Istre primalo je prosječno neto plaću od samo 893 eura.
Prvoligaš iz Velike Gorice, HNK Gorica, prošlu je godinu završio s minusom od preko dva milijuna eura. Iako su imali rast prihoda od 18 posto, na 3,3 milijuna eura, rashodi su ima dosegli 5,4 milijuna (porast od šest posto u odnosu na 2024.) Zanimljivo je da prema Fininim podacima nisu imali zaposlenih u klubu, ali su svejedno imali preko pola milijuna eura rashoda za radnike.
Koprivnički Slaven Belupo lani je imao mali pad prihoda od četiri posto, na 5,7 milijuna eura, s tim da su mu rashodi skočili preko dvadeset posto, na 6,5 milijuna eura. Klub je na 22 službena zaposlenika potrošio 711 tisuća eura, a financijsku 2025. je završio s manjkom u blagajni od 788 tisuća eura.
Nakon priljeva mađarskog kapitala u klub, HNK Osijek je bilježio odlične rezultate, par godina je bio čak i u užoj konkurenciji za osvajanje lige, ali ove godine se bori za goli opstanak i ostanak u elitnom rangu. Pad forme na terenu usporediv je s padom u financijama. Pogled na bilancu kluba otkriva kako su u 2023. imali prihode od 41 milijun eura, ali već godinu nakon su pali na 23 milijuna da bi prošle godine dodatno potonuli na 18,8 milijuna eura.
Dobit je s preko sedam milijuna u 2023. otišla u minus od 252 tisuća eura u 2024., a lani su se vratili u mršavi plus od 304 tisuće eura. Klub je zapošljavao 37 ljudi s prosječnom plaćom od 3.086 eura.
S krajnjeg istoka zemlje dolazi fenjeraš prve nogometne lige HNK Vukovar 1991 koji je prošle godine imao prihode od 2,6 milijuna eura i dobit od 27,7 tisuća eura. Borbu za ostanak u elitnom razredu domaćeg nogometa vode sa Osijekom, ali trenutno imaju pet bodova manje i sve je izgledniji da će ispasti iz lige. Zanimljivo je da, prema podacima Fine, imaju najveće plaće od svih klubova u HNL-u. Naime, njihovih 26 zaposlenika primalo je prosječnu plaću od skoro pet tisuća eura neto.
Što na kraju možemo zaključiti iz bilanci domaćih prvoligaša? Standardni poučak modernog nogometa kaže da nema velikih rezultata bez velikih financijskih ulaganja, međutim, u HNL-u još uvijek ima primjera kako ne bije boj sjajno oružje, već srce junaka. No, na duge staze, hrvatskom nogometu će trebati puno kapitala ako želi zauzeti iole relevantno mjesto na europskoj sceni.