Prema najnovijim, proljetnim procjenama Europske komisije (EK), inflacija u eurozoni trebala bi biti na vrhuncu tijekom drugog kvartala i dosegnuti 6,9 posto te početi polako opadati da bi u 2023. godini u prosjeku iznosila 2,7 posto.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u ponedjeljak kako je travanjska inflacija u Hrvatskoj na godišnjoj razini iznosila 9,4 posto, dok je u eurozoni, po preliminarnim procjenama, iznosila 7,5 posto. Potpuni podaci o inflaciji u eurozoni za travanj bit će objavljeni u srijedu. Stopa inflacije jedan je od ključnih kriterija za ulazak u eurozonu, što bi Hrvatska htjela ostvariti s početkom iduće godine.
"Očekujemo vrhunac inflacije u ovom kvartalu i nakon toga bi počela postupno padati", izjavio je na konferenciji za novinare povjerenik EK za gospodarstvo Paolo Gentiloni.
U ožujku su godišnje stope inflacije u eurozoni po zemljama varirale od 4,5 posto na Malti i 5,1 posto u Francuskoj do 14,8 posto u Estoniji i 15,6 posto u Litvi.
Na razini cijele godina u eurozoni EK očekuje inflaciju od 6,1 posto.
Za Hrvatsku EK prognozira prosječnu inflaciju od 6,1 posto ove godine i zatim usporavanje na 2,8 posto iduće godine. Prognoza gospodarskog rasta smanjenja je na 3,4 posto s 4,8 posto, koliko je stajalo u zimskim projekcijama za Hrvatsku.
Najviša inflacija ove godine očekuje se u Litvi na razini od 12,5 posto, a najniža u Portugalu od 4,4 posto.