.webp){kind=icon}
Europska komisija (EK) objavila je u srijedu da prestaje s pojačanim nadzorom grčkoga državnog proračuna, a potez se može i formalno tumačiti kao kraj grčke dužničke krize koja je započela 2010. godine i u jednom razdoblju zaprijetila stabilnosti eurozone.
Komisija navodi da neće produljivati proces pojačanog nadzora grčkih državnih financija nakon što mu istekne rok 20. kolovoza i da je o tome već obavijestila grčke vlasti. U Komisiji kažu kako je Grčka "ispunila većinu svojih obaveza" te da je "postigla efektivnu implementaciju reformi" čak i u izazovnim uvjetima pandemije i ruske invazije u Ukrajini.
EK smatra i da je zbog reformi "značajno ojačana" otpornost grčke ekonomije te da se rizik prelijevanja problema na ostatak eurozone "bitno smanjio". Zbog toga, "nastavak pojačanog nadzora više nije opravdan", navodi Komisija, odnosno, praćenje ekonomske, fiskalne i financijske situacije južnoeuropske članice Unije nastavit će se kao dio postprogramskog nadzora. Prvi izvještaj temeljem tog nadzora očekuje se u studenom ove godine, a on bi mogao služiti kao temelj za odluku o posljednjoj tranši mjera za olakšanje dugova dogovorenoj 2018.
Nova stranica povijesti
Grčki ministar financija Hristos Staikouras je u pismu Komisiji pozdravio odluku i napomenuo da se Grčka vratila u "normalnu financijsku situaciju" i time "okrenula stranicu u svojoj modernoj povijesti".
Grčkoj je 2010. godine onemogućen pristup međunarodnim tržištima kapitala nakon što je otkriveno da se prikrivalo stvarno stanje državnih financija. Javni dug države porastao je na 180 posto vrijednosti bruto domaćeg proizvoda.
Kako je Grčka članica eurozone, katastrofalne financije ozbiljno su poljuljale stabilnost zajedničke europske valute i monetarne unije i tek je s dolaskom Marija Draghija na čelo Europske središnje banke situacija donekle stabilizirana 2012. godine.
Napetost između Atene i Berlina
Kroz tri paketa Grčkoj su idućih godina odobrene milijarde eura pomoći, no vjerovnici su zahtijevali korjenite reforme, što je uključivalo i rast oporezivanja te rezanje mirovina zbog čega je u Grčkoj došlo do porasta nezaposlenosti i siromaštva. Politika štednje koju je Njemačka predvodila dovela je do napetosti između Atene i Berlina.
Bivši grčki premijer Aleksis Tsipras je 2015. organizirao referendum na kojem su građani odlučivali hoće li Grčka prihvatiti uvjete za spas i ostati u eurozoni. Iako glasači nisu pristali na uvjete, Tsiprasova vlada ih je svejedno prihvatila.
Grčka se u međuvremenu vratila na međunarodna tržišta kapitala, ali joj je investicijski rejting još uvijek relativno nizak.
