Ekonomije EU i eurozone stagnirale u četvrtom kvartalu 2023.

Ekonomije Europske unije i eurozone stagnirale su u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju, pokazale su prve preliminarne procjene koje je u utorak objavio Eurostat. Bruto domaći proizvod (BDP) obiju regija nije se bitnije promijenio u odnosu na treće tromjesečje.

Na godišnjoj razini, u usporedbi s četvrtim kvartalom 2022. godine, BDP Europske unije bio je 0,2 posto viši, dok je u eurozoni porastao 0,1 posto.

Najnovije brojke ujedno znače i da su i Europska unija i eurozona - grupa država članica koje dijele zajedničku valutu - u cijeloj 2023. godini ostvarile ekonomski rast od po pola postotka. Novi podaci o kretanju ekonomije u Uniji nisu previše iznenadili investitore koji su u utorak na europskim burzama nastavili trgovati u blago optimističnom raspoloženju. Londonski indeks FTSE je nešto nakon 11 sati bio pola posto viši u odnosu na zaključnu vrijednost od ponedjeljka, dok je pariški CAC bio na 0,3 posto višoj razini.

Oba podatka o ekonomskom rastu znače i tek blagi pozitivan pomak u odnosu na treće tromjesečje. Tada su i eurozona i Europska unija imale kvartalni pad od 0,1 posto što znači da je Unija za dlaku uspjela izbjeći recesiju koju se obično definira s dva uzastopna kvartalna pada ekonomske aktivnosti.

Podaci za pojedine države pokazuju da je ekonomija krajem prošle godine briljirala na Pirenejskom poluotoku. Među državama za koje su dostupne najnovije procjene Portugal i Španjolska su ostvarili najviši kvartalni rast: Portugal od 0,8 posto, a Španjolska od 0,6 posto.

 

 

Njemačka, poslovični motor europske ekonomije, je nakon dva tromjesečja stagnacije dodatno zatrokirala te je u posljednjem tromjesečju ostvarila pad od 0,3 posto. Jednak pad imala je Litva, a jedino je gore prošla Irska s padom od 0,7 posto. Spomenute tri države bile su i jedine s kvartalnim padom BDP-a.

Na godišnjoj razini Irska je bila najgora država među njih petnaestak za koje postoje preliminarni podaci. Na toj je otočnoj članici Unije BDP u četvrtom lanjskom kvartalu bio 4,8 posto niži nego u istom razdoblju 2022. godine. Nakon nje najgore je prošla Austrija s padom od 1,3 posto.

S druge strane nadu u bolju budućnost održavali su već spomenuti Portugal i Španjolska. Portugalski BDP je u četvrtom kvartalu bio 2,2 posto viši nego godinu prije, a španjolski dva posto.

Preliminarni podaci za Hrvatsku nisu dostupni, no posljednje dostupne brojke, za ekonomiju u trećem tromjesečju, pokazale su usporavanje kvartalnog rasta na 0,3 posto, s 0,9 i 1,5 posto u prvom i drugom kvartalu. Istovremeno, hrvatski BDP je u trećem tromjesečju bio tri posto viši nego godinu prije.

Međunarodni monetarni fond prema svojim prognozama iz listopada procjenjuje naš ukupni lanjski gospodarski rast na 2,7 posto, dok bi ovogodišnji trebao biti 2,6 posto. Fond bi ažurirane prognoze i očekivanja za globalnu ekonomiju trebao objaviti u utorak poslijepodne.

U anketi među desetak analitičara koju je prije desetak dana proveo Bloomberg, lanjski hrvatski gospodarski rast se procjenjuje na 2,5 posto što je za nijansu niže od 2,6 posto koliko je iznosila prethodna procjena. Analitički tim Bloomberg Adrije pak procjenjuje da je hrvatska ekonomija lani rasla po stopi od 2,2 posto, a da će ove godine porasti za 2,7 posto.

 

---Ažurirano detaljnijim podacima nakon drugog odlomka.